Page 64 - STAV broj 287

DRUŠTVO

Sanjin Kodrić Alen Kalajdžija Dževad Jahić

čak daleko nadmašuje i svoju vezu s prvobitnom bosanskom htjeli objasniti šta je to što taj dokument čini jedinstvenim, ka-
pismenošću i kulturom. “Kulinova Povelja je za Bosnu i njenu zali bismo da je vrijeme u kojem on nastaje vrijeme kraja 12.
prošlost, sadašnjost i budućnost možda i jedan od dva-tri naj- stoljeća. To je pisani dokument koji savremeni čovjek, kada ga
veća i najznačajnija događaja. Bezbroj smo puta i prilika bili u čita, sasvim normalno razumije, pri čemu otkriva da je jezik tog
situaciji govoriti o Kulinovoj Povelji, promišljati i razmišljati dokumenta vrlo blizak jeziku današnjem.”
šta ona znači. Uvijek smo pokušavali naglasiti da ona jeste prvi Jahić je potcrtao da to znači postojanje višestoljetnog konti-
sačuvani pisani spomenik tzv. administrativno-pravne bosanske nuiteta jezičke upotrebe ovog prostora u pisanoj formi. “Znači
pismenosti, ali njen kratki sadržaj i njena jasnoća, njene jezič- da sam taj dokument koji je prvi sačuvani, a nakon kojeg dola-
ke odlike nedvosmisleno ukazuju da je riječ o dokumentu koji ze i drugi, govori da ono što je utemeljeno u jezičkoj bosanskoj
svjedoči da je prije tog dokumenta, a pogotovo i poslije, posto- matrici nije utemeljeno samo na govornom planu, već je upra-
jala pisana tradicija koja se nikako drugačije ne može nazivati vo taj govorni temelj, da ga tako nazovemo, vrlo rano ugrađen
nego bosanskom. U tom smislu, svaki put smo bili u situaciji u pisanu tradiciju ovog prostora koja nedvosmisleno ukazuje
iskazati neku novu misao i neko novo viđenje teksta Kulinove da je to pisana tradicija jedne države tog vremena. Zbog toga
Povelje i njegovog značaja. Ako bismo ukratko i jednostavno se dan Kulinove Povelje smatra glavnim datumom koji govori
o historijskim izvorima Bosne kao države. To je jedan državni
dokument koji potvrđuje drugoj državi slobodu kretanja, tr-
Uvijek smo pokušavali naglasiti da ona govanja. Za nas filologe koji prebiremo po jeziku i pismu, po
slovima Kulinove Povelje, uvijek je bilo zanimljivo to da ono
jeste prvi sačuvani pisani spomenik što je prvo u njoj zapisano jeste ono ‘u’, kada kaže ‘U ime oca
tzv. administrativno-pravne bosanske i sina i svetoga duha’. To ‘u’ je bosanska ligatura i ta ligatura
tipična je odlika bosanskih tekstova i bosanske pismenosti.
pismenosti, ali njen kratki sadržaj i njena Nakon toga dolazi i ono ‘svetoga’, a ne ‘svetog’, koje je govor-
no, a ne pisano. Vidimo da već pri kraju 12. stoljeća govorne
jasnoća, njene jezičke odlike nedvosmisleno odlike ubjedljivo vrše pritisak na pisani tekst i vrlo rano ima-
ukazuju da je riječ o dokumentu koji mo veliku bliskost između govornog i pisanog jezika, što u fi-
lologiji potvrđuje da je ta pismenost autentična i izvorna i da
svjedoči da je prije tog dokumenta, a nije mogla nikako biti primana s druge strane, već je nastala
pogotovo i poslije, postojala pisana tradicija tu u Bosni, na tim izvorima.”
koja se nikako drugačije ne može nazivati DAN POTVRĐENE DRŽAVNOSTI BOSNE
Zbog svega navedenog, tvrdi Jahić, mora se nastojati da
nego bosanskom. U tom smislu, svaki put 29. august bude dan prvobitne državnosti Bosne, a sadašnji
smo bili u situaciji iskazati neku novu Dan državnosti Bosne i Hercegovine zapravo je dan potvrđe-
ne državnosti Bosne. “Prema tome, mi koji se bavimo istraži-
misao i neko novo viđenje teksta Kulinove vanjem prošlosti Bosne uvjereni smo u to da dan 29. august ne
treba ostati samo Dan bosanske pismenosti, jer to je za takav
Povelje i njegovog značaja, ocijenio je Jahić dokument ipak malo. Taj bi dan trebalo u budućem vremenu

64 3/9/2020 STAV