Page 65 - STAV broj 287
P. 65

proglasiti danom prvobitne državnosti Bosne. On to i jeste, samo   administrativno-pravne, odnosno epistolarne pismenosti koja
          je pitanje na koji će način to biti ostvareno. Puno bi se moglo   se u nauci naziva krajišnička pismenost”, objasnio je Kalajdžija.
          govoriti o ovoj temi. Sve ono što mi kažemo o Povelji Kulina   Na kraju konferencije donesen je zaključak da bosanski je-
          bana ima svoju historijsku podlogu, jezičku, ortografsku. Ve-  zik nije vještačka konstrukcija nastala devedesetih godina 20.
          lika je naučna literatura o tome napisana, ali mi još uvijek ni-  stoljeća, odnosno, da je to jezik sa svojim dubokim historij-
          smo došli u fazu da napokon taj dokument datumom smjesti-  skim utemeljenjem pod imenom bosanski jezik, jezik Bosne,
          mo na pravo mjesto koje mu u bosanskoj kulturi i prošlosti i   te da je to jezik koji korespondira s onim što je bosanska drža-
          uopće u kontinuitetu bosanske državnosti pripada. Filologija   va i njena duga milenijska povijest. Kodrić je zaključio da Po-
          zapravo svojom metodologijom dokazuje da su to temelji jedne   velja Kulina bana isto tako pokazuje, ako se gleda njen položaj
          kulture jednoga prostora i jednoga naroda, kao i drugih naro-  u povijesti, stalne nasrtaje na Bosnu i njenu državnost, njen
          da u Bosni i Hercegovini, pri čemu u nauci dolazi ne samo do   identitet, kulturu i njen jezik. “Danas ćete u različitim izvori-
          nesporazuma nego i do onoga što se mora nazvati falsifikatom,   ma o Povelji bana Kulina moći čitati kao o srpskom, odnosno
          bez obzira na to što to nije naučna terminologija. Tu se dolazi   hrvatskom diplomatičkom dokumentu, međutim, on i suštin-
          čak do takvih stvari i tvrdnji da je ban bosanski Kulin Povelju   ski i formalno, samim sobom, pokazuje da on jeste bosanski.
          napisao na srpsko-hrvatskom jeziku. Tu dolazi do svojatanja i   Zato je važno sjećati se Povelje bana Kulina i za dan njenog pi-
          da se Bosna odjednom našla na nekom drugom prostoru, te da   sanja i potpisivanja vezati Dan bosanske pismenosti. Pritom,
          je to prvi pisani spomenik druge pisanosti koja se neće nazvati   29. august datum je koji je neposredno pred početak školske
          bosanskom, nego nekako drugo.”                      godine, te ćemo stoga nastojati da u svim školama u kojima se
            Povelja bana Kulina najstariji je južnoslavenski štokavski   uči bosanski jezik promoviramo ovaj dan na odgovarajuće na-
          narodni spomenik, kao i najstariji južnoslavenski dimploma-  čine. Ovo je još uvijek samo jedna ideja koju dalje treba graditi
          tički tekst. Do danas su sačuvana tri primjerka Povelje. Onaj za   i osmišljavati, s tim što smo svjesni i negiranja bosanskog jezika
          koji se pretpostavlja da je original čuva se u Ruskoj akademiji   u mnogim sredinama u Bosni i Hercegovini, gdje bosanski je-
          nauka i umjetnosti u Sankt Petersburgu, a dva prijepisa, stari-  zik nema stvarnu zaštitu kako je to slučaj u drugim državama.
          ji i mlađi, čuvaju se u državnom arhivu u Dubrovniku. U sva   Tu onda do izražaja dolazi ono što je zadaća ‘Preporoda’, a to je
          tri primjerka prvo dolazi latinski, a zatim ćirilični tekst. Tekst   preuzimanje na sebe onog što druge institucije i sama država
          Povelje objavljen je prvi put u prvom broju beogradskog alma-  ne mogu realizirati”, konstatirao je Kodrić.   n
          naha Golubica 1839. godine, dok se faksimil prvi put objavljuje
          1906. godine, a objavljuje je ruski filolog Iljinski. Alen Kalajdžija
          ističe da je u nauci do sada potvrđeno da je Povelja Kulina bana
          pisana bosanskom ćirilicom na narodnom bosanskom jeziku.
          “Kada je riječ o jezičkim osobinama, Povelja Kulina bana bi-
          lježi potvrde za sve fonetske promjene karakteristične za period
          već od 9. do 12. stoljeća. Na polju morfologije uočava se svo-
          đenje različitih deklinacijskih tipova na one koji su prisutni u
          savremenom bosanskom jeziku. Prisutne su grafijske osobine
          karakteristične za bosansku redakciju staroslavenskog jezika.
          To je jedan vrlo važan termin i pojam koji se mora promovira-
          ti u javnosti i našem obrazovnom sistemu. Ono što se razvijalo   VAŠ PARTNER U IZGRADNJI
          na polju narodnog jezika ima svoju potvrdu, svoju bazu u ono-
          me što je podrazumijevalo početke pismenosti na slavenskom
          jugu, odnosno pitanje uvođenja staroslavenskog jezika i staro-
          slavenske pismenosti.”
          PISARSKA ŠKOLA DIPLOMATSKIH TEKSTOVA
            Kalajdžija je u svom obraćanju ukazao i na to da se čak i
          na osnovu površne grafijsko-jezičke analize može utvrditi da
          je bosanska dvorska kancelarija već krajem 12. stoljeća ima-
          la razvijenu pisarsku tradiciju, što je rezultiralo izgrađenim
          originalnim grafijskim sistemom i razvijenim izražajnim
          mogućnostima u najvećoj mjeri oslonjenim na narodni jezik
          centralnog južnoslavenskog štokavskog dijalekta. “To, s dru-
          ge strane, dovodi do zaključka da je na prostoru Bosne već
          ranije postojala svojevrsna pisarska škola diplomatičkih tek-
          stova, zbog čega je kontinuitet epistolarne pismenosti na bo-
          sanskoj ćirilici nastavljen i kasnije kroz dugi niz stoljeća, pa
          čak i onda kada nisu postojali društveni uvjeti za takvu vrstu         Kimeel d.o.o.
          pismenosti. Odnosno, epistolarna, svojevrsna administrativ-  Džemala Bjedića 182, Sarajevo
          no-pravna i diplomatska korespondencija na tlu Bosne živje-
          la je sve do 19. stoljeća i njezin je kontinuitet na specifičnoj   Tel: +387 33 464-105,789-926
          bosanskoj ćirilici trajao nekoliko stoljeća. Ovaj se kontinuitet
          faktički može pratiti od 12. pa sve do 19. stoljeća. To znači da   Fax: +387 33 789-925
          ono što smo imali u administrativno-pravnoj pisanosti na tlu      Mob: +387 61 574 462
          srednjovjekovne Bosne kasnije imamo u okvirima Osmanske
          carevine. To je isti grafijski sistem koji je određenim jezičkim   kimeel@bih.net.ba    www.kimeel.com
          dinamizmima mijenjan, ali je podrazumijevao nastavak takve


                                                                                                    STAV 3/9/2020 65
   60   61   62   63   64   65   66   67   68   69   70