Page 65 - STAV broj 287
P. 65
proglasiti danom prvobitne državnosti Bosne. On to i jeste, samo administrativno-pravne, odnosno epistolarne pismenosti koja
je pitanje na koji će način to biti ostvareno. Puno bi se moglo se u nauci naziva krajišnička pismenost”, objasnio je Kalajdžija.
govoriti o ovoj temi. Sve ono što mi kažemo o Povelji Kulina Na kraju konferencije donesen je zaključak da bosanski je-
bana ima svoju historijsku podlogu, jezičku, ortografsku. Ve- zik nije vještačka konstrukcija nastala devedesetih godina 20.
lika je naučna literatura o tome napisana, ali mi još uvijek ni- stoljeća, odnosno, da je to jezik sa svojim dubokim historij-
smo došli u fazu da napokon taj dokument datumom smjesti- skim utemeljenjem pod imenom bosanski jezik, jezik Bosne,
mo na pravo mjesto koje mu u bosanskoj kulturi i prošlosti i te da je to jezik koji korespondira s onim što je bosanska drža-
uopće u kontinuitetu bosanske državnosti pripada. Filologija va i njena duga milenijska povijest. Kodrić je zaključio da Po-
zapravo svojom metodologijom dokazuje da su to temelji jedne velja Kulina bana isto tako pokazuje, ako se gleda njen položaj
kulture jednoga prostora i jednoga naroda, kao i drugih naro- u povijesti, stalne nasrtaje na Bosnu i njenu državnost, njen
da u Bosni i Hercegovini, pri čemu u nauci dolazi ne samo do identitet, kulturu i njen jezik. “Danas ćete u različitim izvori-
nesporazuma nego i do onoga što se mora nazvati falsifikatom, ma o Povelji bana Kulina moći čitati kao o srpskom, odnosno
bez obzira na to što to nije naučna terminologija. Tu se dolazi hrvatskom diplomatičkom dokumentu, međutim, on i suštin-
čak do takvih stvari i tvrdnji da je ban bosanski Kulin Povelju ski i formalno, samim sobom, pokazuje da on jeste bosanski.
napisao na srpsko-hrvatskom jeziku. Tu dolazi do svojatanja i Zato je važno sjećati se Povelje bana Kulina i za dan njenog pi-
da se Bosna odjednom našla na nekom drugom prostoru, te da sanja i potpisivanja vezati Dan bosanske pismenosti. Pritom,
je to prvi pisani spomenik druge pisanosti koja se neće nazvati 29. august datum je koji je neposredno pred početak školske
bosanskom, nego nekako drugo.” godine, te ćemo stoga nastojati da u svim školama u kojima se
Povelja bana Kulina najstariji je južnoslavenski štokavski uči bosanski jezik promoviramo ovaj dan na odgovarajuće na-
narodni spomenik, kao i najstariji južnoslavenski dimploma- čine. Ovo je još uvijek samo jedna ideja koju dalje treba graditi
tički tekst. Do danas su sačuvana tri primjerka Povelje. Onaj za i osmišljavati, s tim što smo svjesni i negiranja bosanskog jezika
koji se pretpostavlja da je original čuva se u Ruskoj akademiji u mnogim sredinama u Bosni i Hercegovini, gdje bosanski je-
nauka i umjetnosti u Sankt Petersburgu, a dva prijepisa, stari- zik nema stvarnu zaštitu kako je to slučaj u drugim državama.
ji i mlađi, čuvaju se u državnom arhivu u Dubrovniku. U sva Tu onda do izražaja dolazi ono što je zadaća ‘Preporoda’, a to je
tri primjerka prvo dolazi latinski, a zatim ćirilični tekst. Tekst preuzimanje na sebe onog što druge institucije i sama država
Povelje objavljen je prvi put u prvom broju beogradskog alma- ne mogu realizirati”, konstatirao je Kodrić. n
naha Golubica 1839. godine, dok se faksimil prvi put objavljuje
1906. godine, a objavljuje je ruski filolog Iljinski. Alen Kalajdžija
ističe da je u nauci do sada potvrđeno da je Povelja Kulina bana
pisana bosanskom ćirilicom na narodnom bosanskom jeziku.
“Kada je riječ o jezičkim osobinama, Povelja Kulina bana bi-
lježi potvrde za sve fonetske promjene karakteristične za period
već od 9. do 12. stoljeća. Na polju morfologije uočava se svo-
đenje različitih deklinacijskih tipova na one koji su prisutni u
savremenom bosanskom jeziku. Prisutne su grafijske osobine
karakteristične za bosansku redakciju staroslavenskog jezika.
To je jedan vrlo važan termin i pojam koji se mora promovira-
ti u javnosti i našem obrazovnom sistemu. Ono što se razvijalo VAŠ PARTNER U IZGRADNJI
na polju narodnog jezika ima svoju potvrdu, svoju bazu u ono-
me što je podrazumijevalo početke pismenosti na slavenskom
jugu, odnosno pitanje uvođenja staroslavenskog jezika i staro-
slavenske pismenosti.”
PISARSKA ŠKOLA DIPLOMATSKIH TEKSTOVA
Kalajdžija je u svom obraćanju ukazao i na to da se čak i
na osnovu površne grafijsko-jezičke analize može utvrditi da
je bosanska dvorska kancelarija već krajem 12. stoljeća ima-
la razvijenu pisarsku tradiciju, što je rezultiralo izgrađenim
originalnim grafijskim sistemom i razvijenim izražajnim
mogućnostima u najvećoj mjeri oslonjenim na narodni jezik
centralnog južnoslavenskog štokavskog dijalekta. “To, s dru-
ge strane, dovodi do zaključka da je na prostoru Bosne već
ranije postojala svojevrsna pisarska škola diplomatičkih tek-
stova, zbog čega je kontinuitet epistolarne pismenosti na bo-
sanskoj ćirilici nastavljen i kasnije kroz dugi niz stoljeća, pa
čak i onda kada nisu postojali društveni uvjeti za takvu vrstu Kimeel d.o.o.
pismenosti. Odnosno, epistolarna, svojevrsna administrativ- Džemala Bjedića 182, Sarajevo
no-pravna i diplomatska korespondencija na tlu Bosne živje-
la je sve do 19. stoljeća i njezin je kontinuitet na specifičnoj Tel: +387 33 464-105,789-926
bosanskoj ćirilici trajao nekoliko stoljeća. Ovaj se kontinuitet
faktički može pratiti od 12. pa sve do 19. stoljeća. To znači da Fax: +387 33 789-925
ono što smo imali u administrativno-pravnoj pisanosti na tlu Mob: +387 61 574 462
srednjovjekovne Bosne kasnije imamo u okvirima Osmanske
carevine. To je isti grafijski sistem koji je određenim jezičkim kimeel@bih.net.ba www.kimeel.com
dinamizmima mijenjan, ali je podrazumijevao nastavak takve
STAV 3/9/2020 65