Page 72 - STAV broj 430

KULTURA

Zaista, prijelazom u ruski vlak (tako smo govorili: ruski vlak) Tako i o metrou dubokom sedamdeset
osjetio sam da se nalazim u vlasti nečega toliko nepoznatog i metara (najdubljem na svijetu, domaćini rado
uspoređuju svoje vrijednosti na štetu onih
čudnog, uzbuđujućeg, na svoj način i opasnog, teško je to riječima ostalih) i obloženom keramikom (keramič-
iskazati, da sam morao ustuknuti. Povukao sam se u šutnju. ka umjetnost je posebna vrijednost Kijeva,
čini se da druge zemlje i nemaju osim one
Pozvao sam ono malo preostale pribranosti da mi pomogne: ne bi od koje se prave pločice za oblaganje fasada
bilo lijepo od mene da klonem već na samom početku. Za goleme i metroa), tako o visinama i širinama zlat-
prostore, kojima poklanjaš svoje biće, trebat će puno strpljenja i nih ili pozlaćenih kubeta, tako o kinema-
tografskim dvoranama, športskim halama,
hrabrosti, hrabrosti prije svega da nekako savladaš te crne, plave, tako o gigantskim razmerama hidroparka
ljubičaste, tek kadikad bijele, garave i pepeljastosive snjegove. na obali Dnjepra, tako o zaista impozantnoj
zgradi glavne pošte i više nego suvremeno
opremljenoj i uređenoj unutrašnjosti, tako
- O kojem suvremenom čovjeku? zbilo na beskrajnim ravničarskim prosto- o dječjim institucijama (tko bi sve nabrojio
Kad ne bi bilo bojazni da neću biti kri- rima između Istočnih Karpata na Zapadu koliko ih ima podijeljenih prema uzrastu,
vo shvaćen, rekao bih da govorim o čovjeku i Krimske gore na Jugu, sve je opjevano, namjeni i ne znam prema čemu još ne), tako
ugroženom svemoćnom vlasti i svakojakim opričano, uglazbljeno, uspomeničeno. U i o širokim bulevarima i bogatom zelenilu,
državnim prinudama. Spomenuo bih sva- tom blagu je sačuvan spomen i na Ukraji- tako o svemu što je sastavni dio programa
kako privilegije, društvenu moć, funkcije, nu kao pradomovinu Slavena. Riječ je to namijenjenom turistima.
društvene i profesionalne grupe koje pod o Poljanima, Sjeverjanima, Derevljanima, A ja bih, na primjer, da nešto čujem o
pojmom podruštvljavanja sprovode načelo Dulibima, Volinjanima, Bijelim Hrvati- tome kako u Ukrajini žive Rusi, a kako Je-
otvorenog prisvajanja, a onda bi došla na red ma, Uličima, Tiversima i drugim slaven- vreji, Poljaci, Bjelorusi, Moldavci, Bugari,
uranilovka, kazan, paternalizam, primitiv- skim plemenima iz doba Seobe. Ugodno Madžari, kako Grci i Rumunji. Želio bih
ni egalitarizam i primitivni komunizam i je konstatirati da je sve to u Kijevu osmi- nešto saznati i o tome kako teče organiza-
onda bih vjerojatno postavio protupitanje šljeno na najadekvatniji način. Domaćini cija prehrane milijun i pol Kijevljana. S po-
o jednakosti u siromaštvu. me, ne bez ponosa, uvjeravaju da je na isti sebnim bih zadovoljstvom čuo odgovor na
Obilazio sam grad Kijev, zagledivao izlo- ili sličan način zaštićena baština i u Har- pitanje: zašto Kijev nema reprezentativnih
ge (tamo se i nema što vidjeti, sve je slično kovu, Odessi, Dnepropetrovsku, Lavovu i knjižara, zašto su im knjižare poluprazne?
našim dućanima prvih godina nakon rata), u drugim gradovima Ukrajine. Ako zaželiš Zašto ja, na primjer, putnik-dobronamjer-
tražio knjige i ploče, razmišljao o načinu cen- vidjeti gdje su prvi domoroci primili kršćan- nik, već tri dana uzalud tražim pjesme Bele
tralističkog planiranja i planske raspodjele stvo, odvest će te na obalu Dnjepra, i taj je Ahmaduline, Jevtušenka, Voznesenskog i
materijalnih i duhovnih dobara te o širenju trenutak uspomeničen. Svako historijsko Roždestvenskog? Zašto najveća izdavačka
robno-novčanih odnosa kao prikladnoj for- razdoblje ima svoje znamenje, svoje kule, produkcija na svijetu nije tiskala knjigu
mi za smanjenje vlasti centralističkog pla- svoje obeliske, sve je to prošlo kroz nepros- više i za putnika-namjernika? Zato što, od-
niranja. Ako moji domaćini inzistiraju na pavane noći stručnjaka. Nemojte se plašiti govaram sam sebi, centralni planski zavod
odgovoru, evo ga... Umalo nisam počeo re- da će vodič posustati, nije plaćen po učinku, iz Moskve nije mislio na putnika-namjer-
đati neke činjenice, a netko iz grupe je bio ima on svoj plan od kojeg neće odstupiti nika. Putnik-namjernik nije ušao sa svojim
dovoljno pronicav i hitar da razgovor pre- sve dok ga prati još koja uporna stopa pri- potrebama u njihove okrutne brojke. Zašto
kine prijedlogom da se ode u grad. padnika grupe, ali zato nemojte od njega nam ponosna Rusija prodaje najvrednije su-
Pa da, tako je bolje. Idemo tražiti nešto tražiti da vam pokaže nešto što netko tamo venire samo za dolare?
što će nas eventualno približiti. Tražimo nije planirao da vidite. Domaćinima je stalo Ali, pitanja mogu biti neugodna. Služ-
tamo svatko svoje ljepote, ugodnosti oku, a do reda i sistema, što se toga tiče nadmašili beni vodiči nisu ovlašćeni objašnjavati iz-
u Kijevu ih ima u izobilju, divan je to grad su i prusku pedanteriju. Nije moje da su- davačku politiku svoje zemlje. Ja to zapravo
na obali Dnjepra. Pođimo tamo da vidimo dim o tome kao o dobroj ili lošoj osobini. razgovaram sam sa sobom. Ne želim turi-
brežuljke i uvale Kijeva. Jesam li što znao o Ukrajina ne poznaje zapadnjački žur- stičke činovnike dovoditi u neugodnu si-
ovom gradu? Jesam. Sjećam se lijepih opi- bu, tuđa joj je improvizacija. Ne možeš se tuaciju. Opet se povlačim, činim ono što je
sa Franje Račkog iz vremena kad je Kijev ti, putniče s kamerom u ruci, jednostavno najprirodnije u datoj situaciji, gledam ono
imao sto pedeset tisuća stanovnika i oko pet prošetati Muzejom Tarasa Ševčenka a da što mi pokazuju, slušam što pripovijedaju,
tisuća kuća. Peščersk, nekad svećenički dio ne saslušaš i priču o carističkoj Rusiji, o sve primam zdravo za gotovo, recimo tako, i
grada, kao da se nije izmijenio mnogo. Tu kupoprodaji i oslobađanju robova. Treba polako se, uz pomoć ukrajinske zime, umo-
su katakombe i mumificirani monasi, tu su pogledati Ševčenkove likovne radove, pa ran od mnogobrojnih čekanja, od rastvore-
rijetka zdanja iz vremena knezova: Olega, originale literarnih sastava, zatim objavljene nih širina kojima valjda ni vjetar ne doseže
Igora, Svjatoslava, Vladimira Monomaha. i prevedene knjige, pa onda treba čuti priču o kraj, spremam za povratak.
Kijevljani imaju što pokazati gostima. Prije svim muzejima i spomenicima podignutim u Odlazim bez znanaca i prijatelja.
svega i nadasve Ukrajinci imaju vanredno slavu Ševčenkova genija, a ima ih na stotine, Ostavljam Božiju silu i Božiju mudrost
razvijenu usmenu narodnu predaju. Ko se rasuti su svuda. Trebalo je čuti kustosa Sofiju (jedna od najstarijih kijevskih crka-
ne sjeća kozačkih junačkih narodnih pje- kako recitira Ševčenka, kako ga znalački va), posljednji put prolazim kroz Zlatna vra-
sama, mnogih romansi i balada jedinstve- uspoređuje s nekim velikanima iz svjetske ta, usput bacim pogled na Park vječne slave
nih u svijetu. literature, kako čovjek na licu mjesta kreira (u njemu je 1943. ubijeno preko sto tisuća
Gogolj je rekao: “Pjesme su za Malorusiju dramu. Da, on je i povjesničar književnosti, Kijevljana), praštam se s Muzejom narodne
bile sve, i poezija, i historija i očinski grob”. i recitator lirskog glasa i karakterni glumac, umjetnosti, dragom Kijevu kažem: sretno!
Narodna književnost Ukrajine dala je i sve, sve... Kao da je čitavog života prouča- opet se oduševljavam fantastičnim zdanjem
Ukrajinskog Šekspira, Mickijevića, Ma- vao samo Ševčenka i kao da ni za šta drugo kolodvorske zgrade, pa se ponovo predajem
žuranića – Tarasa Ševčenka. Sve što se na svijetu neće da čuje. lokomotivi i ukrajinskim daljinama. n

72 2/6/2023 STAV