Page 63 - STAV 64 26.05.2016
P. 63
“U petak 27. maja, u saradnji s Turskim
kulturnim centrom ‘Yunus Emre’ plani-
ramo predstaviti dva izdanja, istraživačka
projekta Orijentalnog instituta, knjigu dr.
Fazilete Hafizović pod nazivom Požeški san-
džak i osmanska Slavonija i Lingvostilistička
analiza poezije Sabita Alauddina Užičanina,
knjigu dr. Adnana Kadrića. Ovih dana oče-
kujemo i objavljivanje nekolicine izdanja
Orijentalnog instituta, a najesen će se orga-
nizirati okrugli sto o životu i djelu Hazima
Šabanovića jer se ove godine navršava sto
godina od njegovog rođenja”, kazala je dr.
Amina Šiljak-Jesenković i naglasila kako
je Šabanović bio značajni i plodni orijen-
talist koji zaslužuje da se njegova djela
ponovo izučavaju. Dr. Šiljak-Jesenković
je kazala kako je najesen planiran i veliki
naučni skup na temu Porodica Sokolović i
njeno mjesto u historiji.
U petak 20. maja 2016. godine upriličen
je u prostorijama Orijentalnog instituta u
Sarajevu “Čas sjećanja” na profesora Ešre-
fa ef. Kovačevića, bivšeg uposlenika Insti- da je bio dobar čovjek, pa je i sav njegov prostorima živjeli i koji daju poseban pe-
tuta, a povodom obilježavanja 20 godina rad bio takav. Bio je uvijek otvoren i širo- čat našoj domovini Bosni i Hercegovini”,
od smrti ovog znamenitog kaligrafa, knji- kogrudan i tim načinom omiljavao je nama, rekao je prorektor Faruk Mekić.
ževnog prevodioca i osmaniste. O mnogo- tada mladim studentima, građu koju smo Doc. dr. Haris Dervišević govorio je
brojnim aspektima njegovog umjetničkog, trebali savladati”, ističe Hafizović. o kaligrafiji profesora Kovačevića, nagla-
naučnog, ali i prevodilačkog rada govorio Knjiga Ešrefa Kovačevića Granice bo- sivši kako je sve ono što je do sada napi-
je dr. Adnan Kadrić, direktor Orijentalnog sanskog pašaluka prema Austriji i Mletačkoj sano o profesorovoj kaligrafiji uglavnom
instituta, koji je rekao da je profesor pisao republici po odredbama Karlovačkog mira, popis njegovih djela, a da estetska analiza
i za oko i za uho te kako je njegov jezik ko- koja je ujedno i njegov magistarski rad, njegovog rada kao i valorizacija njegove
jim se koristi u svojim radovima prirodan, objavljena je 1973. godine. Fazileta Ha- kaligrafije tek predstoji da bude urađena.
milozvučan i nimalo usiljen. “Jezik i stil fizović je rekla kako ovo djelo sadrži izu- “Kada se postavlja pitanje gdje je Ešref
profesora Ešrefa Kovačevića upućuju na zetno kvalitetan uvod koji nam objašnja- Kovačević naučio kaligrafiju, odnosno
njegovu blagu narav i beskrajnu nježnost va vrijeme i puteve kako je uopće došlo odakle dolaze njegovi počeci, možda mo-
koju osjećamo u svakom njegovom prije- do sukoba i rezultata mirovnog ugovora žemo kazati da se uvijek pokretao iznutra,
vodu. Tako je u Miradžiji neke od Sabitovih i daljih aktivnosti nakon njega. “Podaci a vanjske okolnosti ga nisu uspjele ome-
oštrih stihova on ublažio i upjevao ih da koje je profesor donio i lokacije svih mje- sti. On je bio učenik Husejina ef. Rizvića,
budu milozvučni za dušu, a i da se mogu sta na graničnim linijama, to je sve done- koji je pohađao školu kaligrafije Alija ef.
čitati prilikom učenja Miradžije na sijeli- seno bez greške. To je nešto što se može Faginovića, jednog od najvećih kaligrafa
ma u kući Mujage Merhemića. Rijetko je sa sigurnošću uzeti, citirati, znajući da s prijelaza devetnaestog na dvadeseto sto-
koji učenjak i orijentalista ostavio više po- se kasnije neće ispostaviti da su ti poda- ljeće. Ovaj lanac kaligrafije, preko Fagino-
dataka i dokumenata o svom unutarnjem ci netačni ili da su nestručno obrađeni. vića, Rizvića, Kovačevića, nastavlja i živi i
svijetu kao što je to učinio Ešref Kovače- Sam je profesor u dva navrata proputovao danas s Hazimom Numanagićem”, objaš-
vić”, objašnjava dr. Kadrić, koji kaže da oko 2.300 kilometara bilježeći podatke i njava Dervišević, dodajući da je profesor
o samom Kovačeviću možda i ponajbolje razgovarajući sa stanovništvom i tražio Ešref Kovačević bio ponajbolji ambasador
možemo naučiti iz jednog teksta njegovog je i pronalazio sve što se moglo pronaći i islamske umjetnosti i islamske civilizacije
prijatelja Saliha Trake. što je postojalo u to doba, a moglo mu je jer, u vremenu kada je radio i djelovao, go-
“On se u svaki posao unosio svim sna- koristiti da bi što tačnije prenio podatke voriti o islamu i islamskoj civilizaciji nije
gama i svim bićem i sposobnostima bez u svojoj knjizi”, pojašnjava dr. Fazileta bilo najpovoljnije i najpoželjnije.
ostatka, jednako kada je radio vlastiti po- Hafizović. Amina Šiljak-Jesenković završila je
sao kao i kada je drugom pomagao. Bio je Prisutnima se obratio i prorektor Uni- “Čas sjećanja” citirajući jednu od pjesama
spreman pomoći i pomagao je bez računa, verziteta u Sarajevu prof. dr. Faruk Mekić, iz izbora orijentalne poezije koji se nala-
bez rezerve, bez dunjalučkih kalkulacija. koji je ponosno kazao kako je bio jedan od zi u Kovačevićevom neobjavljenom djelu
Što se kaže u narodu: lillahi fillahi. To je savremenika profesora Ešrefa Kovačevića Nurul mašrik (Svjetlo s istoka), a uskoro će
bila njegova česta praksa i to je bila njego- i jedan od njegovih učenika. “Bio sam po- svjetlo dana ugledati u tematskom izdanju
va karakterna osobina. On drukčije nije ni čašćen da nas on uči arapski jezik i uvodi bošnjačkog časopisa za kulturu i društve-
htio ni mogao. On je jednostavno bio do- u kur’ansko pismo u ratnom periodu i to na pitanja Behar, koje će biti posvećeno
sljedan sebi i svojim uvjerenjima da tako u kući hadži hafiza Halida ef. Hadžimu- ovom znamenitom čovjeku: “Poginuti
treba raditi”, piše Trako. lića. U avliju dragog hafiza Hadžimulića radi vjere za gaziju ništa nije, / Pa ipak
Dr. Fazileta Hafizović govorila je o nikada nijedna granata nije pala, a mi bi- je bolji od njeg’ gafil kad ga ašk ubije, /
objavljenim djelima Ešrefa Kovačevića, a smo tu često sjedili i učili arapsko pismo. Ni na Sudnjem danu oni nisu isti smijem
prisjetila se i vremena kada je od profesora Mislim da nipošto ne bismo smjeli izbri- reći, / Jer gaziju ubi dušman, a gafila Dost
Kovačevića učila turski jezik. “Treba reći sati iz sjećanja dobre ljude koji su na ovim Najveći.” n
STAV 26/5/2016 63