Page 63 - STAV 64 26.05.2016
P. 63

“U petak 27. maja, u saradnji s Turskim
          kulturnim centrom ‘Yunus Emre’ plani-
          ramo predstaviti dva izdanja, istraživačka
          projekta Orijentalnog instituta, knjigu dr.
          Fazilete Hafizović pod nazivom Požeški san-
          džak i osmanska Slavonija i Lingvostilistička
          analiza poezije Sabita Alauddina Užičanina,
          knjigu dr. Adnana Kadrića. Ovih dana oče-
          kujemo i objavljivanje nekolicine izdanja
          Orijentalnog instituta, a najesen će se orga-
          nizirati okrugli sto o životu i djelu Hazima
          Šabanovića jer se ove godine navršava sto
          godina od njegovog rođenja”, kazala je dr.
          Amina Šiljak-Jesenković i naglasila kako
          je Šabanović bio značajni i plodni orijen-
          talist koji zaslužuje da se njegova djela
          ponovo izučavaju. Dr. Šiljak-Jesenković
          je kazala kako je najesen planiran i veliki
          naučni skup na temu Porodica Sokolović i
          njeno mjesto u historiji.
            U petak 20. maja 2016. godine upriličen
          je u prostorijama Orijentalnog instituta u
          Sarajevu “Čas sjećanja” na profesora Ešre-
          fa ef. Kovačevića, bivšeg uposlenika Insti-  da je bio dobar čovjek, pa je i sav njegov   prostorima živjeli i koji daju poseban pe-
          tuta, a povodom obilježavanja 20 godina   rad bio takav. Bio je uvijek otvoren i širo-  čat našoj domovini Bosni i Hercegovini”,
          od smrti ovog znamenitog kaligrafa, knji-  kogrudan i tim načinom omiljavao je nama,   rekao je prorektor Faruk Mekić.
          ževnog prevodioca i osmaniste. O mnogo-  tada mladim studentima, građu koju smo   Doc. dr. Haris Dervišević govorio je
          brojnim aspektima njegovog umjetničkog,   trebali savladati”, ističe Hafizović.   o kaligrafiji profesora Kovačevića, nagla-
          naučnog, ali i prevodilačkog rada govorio   Knjiga Ešrefa Kovačevića Granice bo-  sivši kako je sve ono što je do sada napi-
          je dr. Adnan Kadrić, direktor Orijentalnog   sanskog pašaluka prema Austriji i Mletačkoj   sano o profesorovoj kaligrafiji uglavnom
          instituta, koji je rekao da je profesor pisao   republici po odredbama Karlovačkog mira,   popis njegovih djela, a da estetska analiza
          i za oko i za uho te kako je njegov jezik ko-  koja je ujedno i njegov magistarski rad,   njegovog rada kao i valorizacija njegove
          jim se koristi u svojim radovima prirodan,   objavljena je 1973. godine. Fazileta Ha-  kaligrafije tek predstoji da bude urađena.
          milozvučan i nimalo usiljen. “Jezik i stil   fizović je rekla kako ovo djelo sadrži izu-  “Kada se postavlja pitanje gdje je Ešref
          profesora Ešrefa Kovačevića upućuju na   zetno kvalitetan uvod koji nam objašnja-  Kovačević naučio kaligrafiju, odnosno
          njegovu blagu narav i beskrajnu nježnost   va vrijeme i puteve kako je uopće došlo   odakle dolaze njegovi počeci, možda mo-
          koju osjećamo u svakom njegovom prije-  do sukoba i rezultata mirovnog ugovora   žemo kazati da se uvijek pokretao iznutra,
          vodu. Tako je u Miradžiji neke od Sabitovih   i daljih aktivnosti nakon njega. “Podaci   a vanjske okolnosti ga nisu uspjele ome-
          oštrih stihova on ublažio i upjevao ih da   koje je profesor donio i lokacije svih mje-  sti. On je bio učenik Husejina ef. Rizvića,
          budu milozvučni za dušu, a i da se mogu   sta na graničnim linijama, to je sve done-  koji je pohađao školu kaligrafije Alija ef.
          čitati prilikom učenja Miradžije na sijeli-  seno bez greške. To je nešto što se može   Faginovića, jednog od najvećih kaligrafa
          ma u kući Mujage Merhemića. Rijetko je   sa sigurnošću uzeti, citirati, znajući da   s prijelaza devetnaestog na dvadeseto sto-
          koji učenjak i orijentalista ostavio više po-  se kasnije neće ispostaviti da su ti poda-  ljeće. Ovaj lanac kaligrafije, preko Fagino-
          dataka i dokumenata o svom unutarnjem   ci netačni ili da su nestručno obrađeni.   vića, Rizvića, Kovačevića, nastavlja i živi i
          svijetu kao što je to učinio Ešref Kovače-  Sam je profesor u dva navrata proputovao   danas s Hazimom Numanagićem”, objaš-
          vić”, objašnjava dr. Kadrić, koji kaže da   oko 2.300 kilometara bilježeći podatke i   njava Dervišević, dodajući da je profesor
          o samom Kovačeviću možda i ponajbolje   razgovarajući sa stanovništvom i tražio   Ešref Kovačević bio ponajbolji ambasador
          možemo naučiti iz jednog teksta njegovog   je i pronalazio sve što se moglo pronaći i   islamske umjetnosti i islamske civilizacije
          prijatelja Saliha Trake.          što je postojalo u to doba, a moglo mu je   jer, u vremenu kada je radio i djelovao, go-
            “On se u svaki posao unosio svim sna-  koristiti da bi što tačnije prenio podatke   voriti o islamu i islamskoj civilizaciji nije
          gama i svim bićem i sposobnostima bez   u svojoj knjizi”, pojašnjava dr. Fazileta   bilo najpovoljnije i najpoželjnije.
          ostatka, jednako kada je radio vlastiti po-  Hafizović.                 Amina Šiljak-Jesenković završila je
          sao kao i kada je drugom pomagao. Bio je   Prisutnima se obratio i prorektor Uni-  “Čas sjećanja” citirajući jednu od pjesama
          spreman pomoći i pomagao je bez računa,   verziteta u Sarajevu prof. dr. Faruk Mekić,   iz izbora orijentalne poezije koji se nala-
          bez rezerve, bez dunjalučkih kalkulacija.   koji je ponosno kazao kako je bio jedan od   zi u Kovačevićevom neobjavljenom djelu
          Što se kaže u narodu: lillahi fillahi. To je   savremenika profesora Ešrefa Kovačevića   Nurul mašrik (Svjetlo s istoka), a uskoro će
          bila njegova česta praksa i to je bila njego-  i jedan od njegovih učenika. “Bio sam po-  svjetlo dana ugledati u tematskom izdanju
          va karakterna osobina. On drukčije nije ni   čašćen da nas on uči arapski jezik i uvodi   bošnjačkog časopisa za kulturu i društve-
          htio ni mogao. On je jednostavno bio do-  u kur’ansko pismo u ratnom periodu i to   na pitanja Behar, koje će biti posvećeno
          sljedan sebi i svojim uvjerenjima da tako   u kući hadži hafiza Halida ef. Hadžimu-  ovom znamenitom čovjeku: “Poginuti
          treba raditi”, piše Trako.        lića. U avliju dragog hafiza Hadžimulića   radi vjere za gaziju ništa nije, / Pa ipak
            Dr. Fazileta Hafizović govorila je o   nikada nijedna granata nije pala, a mi bi-  je bolji od njeg’ gafil kad ga ašk ubije, /
          objavljenim djelima Ešrefa Kovačevića, a   smo tu često sjedili i učili arapsko pismo.   Ni na Sudnjem danu oni nisu isti smijem
          prisjetila se i vremena kada je od profesora   Mislim da nipošto ne bismo smjeli izbri-  reći, / Jer gaziju ubi dušman, a gafila Dost
          Kovačevića učila turski jezik. “Treba reći   sati iz sjećanja dobre ljude koji su na ovim   Najveći.”   n


                                                                                                   STAV 26/5/2016  63
   58   59   60   61   62   63   64   65   66   67   68