Page 68 - STAV 64 26.05.2016
P. 68
KULTURA
pitanje je na koje nemam odgovor. Ja sam li žal za Jugoslavijom svojevrsna kritika
svojom poezijom samo htio skrenuti pa- bosanske aktualne stvarnosti?
žnju na detalje koji su me tištili sve ove ZVIZDIĆ: Ne bih ja to nazvao žal za Ju-
godine i koje sam želio izbaciti iz sebe i goslavijom. To je žal za mladošću. To je
dati im literarni oblik, da ne bude pate- neki univerzalni žal za prošlim vreme-
tično, da bude s mjerom i, prije svega, da nom, a to što sam živio mladost u socijali-
bude realistično. Nisam htio ništa ni do- stičkoj Jugoslaviji naprosto je biografska
davati ni oduzimati. Funkcija je književ- i životna činjenica. Ima tu dosta blage
nosti, između ostalog, da skreće pažnju ironije. U pjesmi Davna šetnja pogledao
i na zle događaje i na mrak u ljudima. sam to vrijeme kroz prizmu današnjih
vrijednosti. Za stvaranje slike jedne davne
STAV: Iz Vaše poezije može se iščitati da šetnje upotrijebio sam fraze iz današnjeg
je rat bio teror barbarizma nad kulturom. vremena i današnje perspektive, odnosno
Koliko je moguće kulturom braniti ljud- iz perspektive onih koji tu Jugoslaviju
ski duhovni i fizički integritet? negiraju, a koja je, po mom mišljenju,
ZVIZDIĆ: Iz mog skromnog iskustva, “Jedna od funkcija imala mnogo pozitivnih stvari.
kultura uvijek prva strada. Bilo kakav
dašak ekonomske krize da se javi, od- pisanja jeste da se čovjek STAV: Ciklus “Kino Tesla” evocira us-
mah se režu sredstva za kulturu. Ona oslobađa radikalnih slika. pomene iz djetinjstva. Koliko je to “mit-
je, nažalost, uvijek u defanzivi, uvijek je Ratno iskustvo sastoji sko“ Sarajevo važno za izgradnju tvog
barbarizam dominantniji i agresivniji i, se iz cijelog niza takvih pjesničkog duha?
u pravilu, uvijek potisne kulturu. Sve te ZVIZDIĆ: Dragoslav Dedović napisao je
stvari, naravno, ne smiju biti izgovor za detalja, poput fotografija u recenziji jednu dobru stvar. Čak ni to
moju vlastitu lijenost, za književnu lije- koje se tresu u ormaru od prijeratno Sarajevo, prijeratno dječaštvo,
nost i pasivizaciju. Čovjek je dužan da se detonacija, postera Marca ne može se sagledati bez svijesti o onome
bori za kulturu. što je uslijedilo poslije. Znači, sve je gle-
van Bastena, rafala koji dano kroz filter rata. Ne glorificiram ja
STAV: Ciklus “Dojransko jezero i druga se čuju u pozadini. Nakon Sarajevo kao grad. To je moj rodni grad,
putovanja” karakteriziraju neki sasvim toliko godina, konačno ali to vrijeme, posmatrano iz ove vizure,
drugačiji motivi. Ali, primjetno je da se sam uspio sjesti i sve te postaje mitsko. Čak i da nije bilo rata, to
čak intenzitet i vrijednost putopisnih vrijeme postalo bi mitsko zbog nostalgije
doživljaja mjere i uspoređuju s ratnim detalje savladati i pretočiti i žala za mladošću, a i zbog naše svijesti
iskustvima. Otkuda dolazi ta potreba? u poeziju” o razmjeru razaranja ono postaje još više
ZVIZDIĆ: Ovo je prostorno putovanje, idealizirano vrijeme. Mada i u slikama tog
doslovce, prostorni odmak od mjesta stra- želim mijenjati. Tako da ima veze i s ima- vremena ima dosta ironije, i to u mojoj
danja, od mjesta sjećanja, od mjesta dje- ginarnim i sa stvarnim Pragom jer se sve poeziji nije uopće idealno vrijeme. I tada
tinjstva i mjesta današnjeg življenja. Čak tu ispreplelo. Neki moji stihovi inspiri- je bilo mnogih napetosti i život nije bio
i kada se čovjek odmakne od svog grada, rani su posjetom Kafkinom muzeju, za- uopće idiličan. Ali, sve je to posmatrano
njegov se grad manifestira posvuda. Kao i tim prizorima Praga, koji je, suštinski, kroz prizmu moje mladosti. Ljudi koji su
iskustvo njegovog življenja, i njegov grad Kafkin grad. Boraveći u Pragu, shvatio bili na gorim mjestima od mene u mla-
ima odbljesak u drugim gradovima i dru- sam da je Kafka realističan pisac. Vrlo je dosti to vrijeme idealiziraju. Ali, život ni
gim mjestima. Bilo gdje da se nađem, su- realistično i vjerno prikazao Prag. Sve je tada, ponavljam, nije bio idiličan i zato u
srećem slike svoga grada. Sarajevo je uvi- isprepleteno, historija, putovanja, litera- svojim pjesmama imam dosta ironijskih
jek prisutno na mojim putovanjima, čak tura, a kao što sam rekao, Sarajevo se uvi- odmaka od tog vremena.
i jače nego kada ovdje živim. jek manifestira u nekom drugom gradu.
Prag je posebno zanimljiv Sarajlijama jer STAV: Ironizirate prijezir s kojim neki da-
STAV: Ciklus “Praški metro” obilježa- liči na Sarajevo. Prag je neka vrsta ideje našnji politički i kulturni krugovi gledaju
va jedan snažan motiv. To je neprekid- o Sarajevu, mogućnost Sarajeva. Prag bi na simbole jugoslavenskog socijalizma.
no markiranje isprepletenosti historije bio neka vrsta Sarajeva da zle sile nisu Koliko ti simboli imaju važnosti u današ-
i stvarnosti kroz pjesničku imaginaciju. vratile Sarajevo dvadeset godina unazad. njem vremenu?
Najzrcalnije se taj motiv objelodanio u Stvarnost se i literatura prožimaju. Sve se ZVIZDIĆ: Trebali bi da imaju izuzetnu
pjesmi “Praško proljeće 2015”. Da li je taj spojilo u jednu sliku i teško je razlučiti važnost, i to ne govorim samo za Bosnu i
osjećaj nastao kao prirodan odgovor na imaginarni i literarni Prag od stvarnog Hercegovinu nego i za cijeli region. Prije
situaciju posjete Pragu ili je to literarna Praga. Kada sam boravio u Pragu, sve se svega mislim na antifašizam koji je skraj-
igra koja govori o Vašoj poetici? počelo preklapati, i literatura, i moj život, nut ustranu. U Pragu, recimo, ima Ulica
ZVIZDIĆ: Naslov pjesme, kao i naslov i prizori koje sam ondje vidio asocirali su Jugoslavenskih partizana jer je to neka
cijele zbirke, nastao je sasvim sponta- me na Sarajevo i na pisce koje sam čitao. tekovina koja je univerzalna i koja iza-
no. Ja sam u nekoliko navrata boravio u Ti osjećaji dali su ovu knjigu. Jedan slu- ziva respekt u ljudima. A ovdje je to sve
Pragu. Posljednji put kada sam bio ondje čajni boravak u Pragu ponovo me vratio skrajnuto i to nije toliko slučaj u Bosni
napisao sam prvu pjesmu nakon dvade- literaturi za koju sam mislio da joj se ni- i Hercegovini koliko u regionu, ili pose-
set godina. Napisao sam je dok sam se kada više neću vratiti. bice u Srbiji, gdje dolazi do revitalizacije
vozio praškim metroom. Obično kada svih mogućih kvislinških pokreta i ideo-
pišem knjige, odmah imam naslov, ili se STAV: U tvojoj poeziji evidentno je suprot- logija. Zbog toga vrijednost antifašizma
on javi nakon svega nekoliko napisanih stavljanje svijeta socijalističke Jugoslavije i pozitivne vrijednosti za koje su se ljudi
pjesama, spontano, i onda ga poslije ne svijetu poslijeratne, tranzicijske Bosne. Je borili treba stalno isticati. n
68 26/5/2016 STAV