Page 74 - STAV broj 250

DRUŠTVO

svom učitelju navodi da je Hadži Mujaga Dželaluddina Rumija. Dersove Mesnevije
posjećivao brojne dershane, mjesta na ko- održavao je reisul-ulema Mehmed Dže-
jima su predavanja držala najistaknutija maludin ef. Čaušević u Mevlevijskoj tekiji
imena bošnjačke vjerske inteligencije s na Bentbaši, a poslije u Hadži Mujaginoj
kraja 19. i početka 20. stoljeća. Kako na- kući, gdje je danas trafostanica odmah po-
vodi Hadžibajrić, u dershani Kuršumlije red Latinske ćuprije, na bistričkoj strani.
medrese, Hadži Mujaga je slušao petkom Kroz cijeli period od sedamnaest godina,
prije džuma-namaza ders Buharije kod piše Kruško, Hadži Mujaga je slušao der-
reisul-uleme Azapagića, a onda Ahmeda sove Mesnevije. Redovita posjeta dersovi-
ef. Bureka,tokom cijelog perioda održava- ma i slušanje eminentne inteligencije svog
nja ovog dersa iz Buharije. Dalje, slušao vremena, te neumorno učenje kroz kla-
je dersove iz tefsira, odnosno tumačenja sični sistem obrazovanja, učinilo je Hadži
Kur’ana, po djelu En-Nesefija. Dersove Mujagu jednim od najučenijih ljudi tog
tefsira slušao je kod hadži hfz. Muhame- vremena, kako će s pravom konstatirati
da ef. Hadžimulića, zatim hfz. Mehme- hfz. Mahmud Traljić.
da Tevfika ef. Okića, a zatim Ahmeda ef.
Bureka, također tokom njihovog cijelog ŠEST MJESECI NA HADŽU
perioda kazivanja ovog dersa. Iz Bosne i Hercegovine 1893. godine
Kako piše Kruško, hfz. Mehmed Tev- bilo je pedeset hadžija. Putovanje je bilo,
fik ef. Okić je petnaest godina (1918–1932) u odlasku, preko Trsta, a u povratku preko
držao predavanja u kući Mujage Merhe- Istanbula i trajalo je šest mjeseci. U grupi
mića iz oblasti tefsira. Okić je kazivao hadžija iz 1893. godine putovalo je i pet
tefsir subotom poslije jacije, a iza njegove žena, tri iz Sarajeva i dvije iz Mostara.
smrti kazivao je tefsir En-Nesefi u Hadži Po islamskim propisima, žena ne smije
Mujaginoj kući Ahmed ef. Burek. Hfz. ići na hadž bez svog muža ili svog bližeg
Ćamil Silajdžić, slušalac dersova Ahmeda rođaka s kojim se, po šerijatu, ne smije
ef. Bureka u Hadži Mujaginoj kući, na- vjenčati. Među tri sarajevske žene bila je i želje da sve obrede hadža shvati i razu-
vodi primjer kako je Hadži Mujaga cije- Mula-hanuma Merhemić sa svojim sinom mije i tako trajno zapamti. Hadži Mujaga
nio dersove Bureka i kaže: “Koliko sam Mustafom, odnosno Hadži Mujagom. Tada je zapamtio topografiju obaju harema,
bio privržen Hadži Mujagi, a i on meni, je Hadži Mujagi bilo tek 17 godina, ali je Meke i Medine. Izbrojao je stubove i
ilustrovat ću to činjenicom da sam samo ovo putovanje ostavilo izuzetnog traga na koracima je izmjerio oba harema. Osim
dva-tri puta izostao sa dersa, i to u neko- ostatak njegova života. građevina i predmeta, on je posmatrao
liko godina koje je držao Burek. Mujaga Hadžibajrić tvrdi da, iako je Hadži ljude koji su obavljali hadž i tražio je
je prisustvovao redovno i primijetio je Mujaga obavio hadž sa sedamnaest go- da čini ibadet u blizini onih na čijim se
da mene nema i upozoravao me riječima: dina, za njega je hadž bio od odlučuju- licima najviše odražavalo blaženstvo i
‘Samo kada Burek-efendija umre, onda ćeg značaja jer ga je doživio kao strogu duhovnost”, piše Kruško. Hadžibajrić
možeš izostati sa njegovog dersa’”, kazao islamsku dužnost, ali i kao naučnu ek- spominje da ga je jedan hadžija-bedel
je Silajdžić u intervjuu za Islamsku misao. skurziju. “Kao mladić, Hadži Mujaga s Bjelava proveo kroz mekanski harem,
Ipak, posebnu pažnju Hadži Mujaga je po- je bio odličnog pamćenja, vrlo oštrog kazujući mu u kojoj grupi ima ili nema
svećivao dersovima iz Mesnevije Mevlane zapažanja, jakog intelekta, pun volje i evlija. Svega toga se do smrti sjećao
Hadži Mujaga i s posebnim zadovolj-
stvom o tome pričao.
Hadži Mujagina majka Mula-hanu-
ma Merhemić preselila je 1900. godine,
a Hadži Mujaga je poslije majčine smrti
zatvorio trgovinu. Imanje je ostavio na
čuvanje svojoj sestri Habibi i njenom
mužu Ahmedu ef. Soči, a zatim je otišao
na studijsko putovanje u Tursku. Kako
piše Kruško, pozivajući se na jedan tekst
Alije Nametka, Hadži Mujaga je, osim
Istanbula i Edrena, obišao mnoge grado-
ve u Anadoliji, a želja mu je bila posjetiti
Bursu, Izmir i Konyu, te mjesta gdje su
bili muhadžiri iz Bosne i Hercegovine.
Najduže je ostao u Konyi, gradu gdje je
ukopan Mevlana Dželaluddin Rumi. Tamo
je zatekao Sarajliju Cigića, koji je nakon
austrougarske okupacije Bosne napustio
mevlevijsku tekiju na Bentbaši i prešao u
glavnu (asitane) tekiju u Konyi. Osnove
perzijske gramatike Hadži Mujaga učio
je u Ruždiji, ali je fonetiku usavršio u
Konyi, i to širaski izgovor. Hadži Mujaga
bio je zadivljen onim što je vidio i vratio

74 19/12/2019 STAV