Page 73 - STAV broj 250

to nešto veličanstveno, da se starost jed- Hadžimulićeve zabilješke o njemu i niz “Ovdje u komšiluku
nog grada mjeri sa starošću jedne knji- dragocjenih informacija o Hadži Mujagi-
ge!? Naravno, Mesnevija je živjela mno- nom životu i načinu razumijevanja vjere, mome bijaše jedna sirota,
go prije Sarajeva, ali taj susret knjige i tradicije, društva... fukara žena, ali džumbušli
grada kulturološki je fenomen s kojim O ugledu Merhemića govore uzreči-
se mogu ponositi stanovnici ove blagos- ce koje se i danas čuju u narodu: “K’o da plaho, pa jednom kuca
lovljene kotline sa obje obale Miljacke. si Merhemić” ili “Nisi, vala, Merhemić”
Stječe se dojam da se grad razvijao kako itd. Govoreći o ugledu Merhemića, hadži na naša vrata. Ja znam
se počela i Mesnevija otvarati, listati i ka- hafiz Halid ef. Hadžimulić kaže: “Ovdje ko je, ali, da se našalim,
zivati: list po list, sokak po sokak, bejt po u komšiluku mome bijaše jedna sirota,
bejt, kuća po kuća. Kakav divan prizor, fukara žena, ali džumbušli plaho, pa jed- pitam: ‘Ko je?’ A ona mi
jedan grad raste sa stranica jedne knji- nom kuca na naša vrata. Ja znam ko je, odgovara: ‘Merhemićka!’,
ge. Sarajevo dušu dade / Kad je čulo po- ali, da se našalim, pitam: ‘Ko je?’ A ona
ziv sveti / Na Bembašu, bijelih golubo- mi odgovara: ‘Merhemićka!’, što je zna- što je značilo: Stisni pa
va / Cijelo jato uz zvuk naja sleti. Tako čilo: Stisni pa ne otvori! Eto, tako je bila
je grad odgovorio pozivu knjige, a opet cijenjena Mula-hanuma. Mubareć bi bio ne otvori! Eto, tako je bila
knjiga gradu udahnula je svoj duh i svo- za tu kuću gdje bi ona na vrata pokuca- cijenjena Mula-hanuma.
ju univerzalnu poruku. Treba li se onda la! To je znala i ta naša siromašna kona;
čuditi što taj duh Sarajeva privlači sve ona zna da ja poznajem i njen glas i glas Mubareć bi bio za tu
dobronamjerne ljude, i treba li se čuditi Mula-hanume, ali je time htjela reći ko-
njegovom šarmu, kulturi življenja, ali i liki ugled u Sarajevu imaju Merhemići”, kuću gdje bi ona na vrata
danas nezaobilaznom dvojcu – toleran- piše Hadžimulić, najistaknutiji učenik pokucala! To je znala i ta
ciji i suživotu?! To je za jedan grad, koji Hadži Mujage.
u sebi nosi duh Mesnevije, nešto sasvim naša siromašna kona; ona
prirodno, normalno; nešto sa čime se DVA DUKATA I ROĐENJE SINA zna da ja poznajem i njen
rađa, živi i umire”, piše Šaban Gadžo, Mustafa Merhemić rodio se u Saraje-
pjesnik i vrstan poznavalac historije su- vu 4. januara 1877. godine, kao posljednje glas i glas Mula-hanume,
fizma u Bosni i Hercegovini. U vremenu dijete poznatog i bogatog sarajevskog tr-
kada su dersovi iz Mesnevije prekinuti i govca Mulage (Osmanage) Merhemića i ali je time htjela reći
u samoj Konyi, kolijevci u kojoj je ovo Mule Merhemić (rođ. Zildžić). Mulaga je koliki ugled u Sarajevu
djelo napisano, Hadži Mujaga nije do- sinu nadjenuo ime Mustafa, ali su ga od
zvolio da oni budu prekinuti u Sarajevu. milja zvali Mujaga. Po pričanju Ahmeda imaju Merhemići”, piše
Veličinu ovog mogu znati samo oni što Tuzle, kako navodi Kruško, Mulaga je Hadžimulić, najistaknutiji
naslućuju veličinu mora bez obala što ga veoma želio da mu se rodi sin poslije šest
zovu Mesnevijom. kćeri, jer mu je prvijenac Muhamed pre- učenik Hadži Mujage
selio kao dijete. Stoga je Tuzlinom ocu,
MNOŠTVO ČLANAKA I DVIJE KNJIGE hadži hafizu Šakiru ef., kada je krenuo da
O Hadži Mujagi je u najširim druš- obavi hadž kao bedel za svog brata, dao mladog Mujagu Merhemića. Pored toga,
tvenim slojevima u Sarajevu sačuvana ne- četiri zlatna dukata i zamolio ga da u to naravno, Hadži Mujaga stekao je zavid-
svakidašnje lijepa uspomena. Ipak, sve do ime podijeli dva dukata kao sadaku kod no znanje u klasičnim školama. Prvo je
ove godine njegovo ime je bilo predmetom turbeta hazreti Ejjuba El-Ensarije, r. a., završio Carev mekteb, zatim Ruždiju,
značajnog broja radova, ali niti jedne knji- u Istanbulu, a dva dukata da uzme sebi. nižu gimnaziju klasičnog smjera, neko-
ge. Međutim, baš na šezdesetu godišnjicu Tuzlo je tako i učinio. Nakon izvjesnog liko razreda Merhemića medrese, a onda
od njegova preseljenja, njemu u čast su vremena, i rodio mu se sin Mustafa, od- studij šerijatskog prava. Nešto kasnije je
objavljene dvije knjige. Taman kad je po- nosno Hadži Mujaga. Na taj Mulagin pred znamenitim Mustafom Nedžatijem
čela nestajati generacija koja je upamtila murad, da dobije muško dijete, učio je Hadžihalilovićem, koji je slovio za najbo-
ovog velikana, mr. Zajim ef. Kruško od- i pobožni hodža Mrkva Jetmiš bin tev- ljeg poznavaoca nasljednog prava i per-
lučio je u jednu knjigu sažeti informacije i hid, specifičnu vrstu zikira koji bi Hadži zijskog jezika u Bosni, završio studij ori-
saznanja koja imamo o Merhemiću, kako Mujaga često spominjao. I danas se priča jentalnih jezika. Od ovog velikog učitelja
iz pisanih izvora, knjiga i članaka, tako i kako je Mulaga dao lijep bakšiš čovjeku Hadži Mujaga je učio arapski, perzijski i
iz usmene predaje prenošene s koljena na koji ga je prenio preko nabujalog Bistrič- turski jezik, a koliko ih je dobro savladao
koljeno. Autor je za ovu knjigu konsulti- kog potoka. Kada su mu javili da mu se gradivo, svjedočit će u godinama koje su
rao 39 stručnih knjiga, 58 naučnih radova rodio sin, Mulaga nije imao vremena, od uslijedile, kada je u svojoj kući organizi-
i članaka iz periodike, te 9 neobjavljenih radosti, da ide preko ćuprije. rao dersove na kojima je čitao, prevodio
radova i arhivskih dokumenata, ne libe- Imajući u vidu materijalno bogatstvo i tumačio klasična književna djela orijen-
ći se da jasno i argumentirano ukaže na u kojem se rodio i odrastao Hadži Mujaga, talno-islamske kulture. Dersovi su obilje-
greške onih koji su ranije pisali o Hadži bilo je sasvim prirodno očekivati da stekne žili Hadži Mujagin život još od njegove
Mujagi. Druga knjiga koja je svjetlo dana zavidno obrazovanje. Od samog rođenja, radne mladosti, kada je bio učenik, pa
ugledala prije nekoliko dana jeste treći kako piše Kruško, bio je okružen derviši- do kasnijih godina njegova života, kada
tom Dnevnika hadži hafiza Halida efen- ma, šejhovima, hodžama i muderrisima, je bio predavač.
dije Hadžimulića. Priređivač Dnevnika tako da je od malih nogu bio upućen na
Šaban Gadžo odlučio je treći tom posve- islamsku duhovnost, tesavvuf, kao suštinu JEDAN OD NAJUČENIJIH LJUDI SVOG
titi Hadži Mujagi, te je u knjizi na skoro lijepe vjere, i posjećivao je bogougodnike, VREMENA
500 stranica donio nekoliko sačuvanih dobre i odabrane Allahove robove čiji se Fejzullah Hadžibajrić, jedan od uče-
Hadži Mujaginih dersova iz Mesnevije, himmet, duhovna potpora, slijevala na nika Hadži Mujage, u obimnom tekstu o

STAV 19/12/2019 73