Page 63 - STAV broj 343
P. 63
Jolanda, kćerka bana Prijezde, i Stjepan,
sin Babe Babonića, ni nakon dva stoljeća
ne usahnuše. Zahvaljujući Bošnjanima,
zadržaše Babonići Krupski Otoku i rado
živješe u njoj, a naročito knez Grgur Bla-
gajski, kojeg u Otoci 1505. godine posjeti
mletački poslanik.
Međutim, iz te godine isplivava jedan
mnogo zanimljiviji dokument. Naime,
bila je u to vrijeme u Ugarskom kraljev-
stvu, uzdrmanom prodorom Osmanlija na
obale Une, korupcija tako zavladala da je
mnoga vlastela, u pokušaju da otmu gra-
dove i posjede slabijim plemićima, pose-
zala za krivotvorenim dokumentima, koje
nabavljaše od korumpiranih službenika
u kraljevskoj kancelariji u Budimu. Na
mnogim mjestima nailazimo na takve slu-
čajeve, pa ako plemenitaš koji se dokopao
dokumenata o posjedovanju nekog posje-
da nije imao moć da ga i preuzme, onda
je povelje prodavao jačima. Jedinstven je
slučaj da su dva plemenitaša kažnjena zbog
upotrebe takvih dokumenata i to baš ovdje
u Otoci: “G. 1505. odsudjeni su na gubitak
obiteljskih imanja knezovi Antun i Grgur
Blagaji radi toga, što bijahu krive izprave
upotriebili. Kralj Vladislav bio je grado-
ve Brubno, Bojnu, Blagaj, Bušević, Mračaj
darovao Budimskom kaštelanu Ivanu Bor-
nemisi, koji ih ipak nije nikad zaposjeo”.
Dakle, kazna nije izvršena, jer “rečene
gradove podjeliše medjusobno god. 1509.
braća Antun i Grgur Blagaj nakon dulje
pravde i sastaviše o tom izpravu u kapto-
lu Zagrebačkom. Knez Grgur stanovao je
tada u Grabrih pod Buševićem”.
šumori svojim brzim slapovima, sastavlja I dok je posada u zidinama na otoku
BORBE ZA OTOKU pismo banu Petru Erdedu i obavještava čekala da se sultan odluči šta će mu vojska
Osmanska vojska došla je na područje ga: “Neka zna vaša milost, da dotrča da- na Uni činiti, “ili zemlu harati ili grad za-
buduće Cazinske krajine od Kostajnice, nas trista konj pod grad naš Otok i pred uzimati”, a zabrinuti Franjo Blagaj spre-
dolinom Une, i prvi gradovi koji su se naš- njim je bil Husein-beg Malkočbegović, i mao se sresti s Petrom Erdedom, već slje-
li na udaru bijahu Otoka i Bušević, oba u uzkoči između njih jedan Turak i povida dećeg praskozorja iz teških unskih magli
vlasništvu Babonića Krupskih. Iste godine iztinu da je ostavil samoga Malkoč-bega isplivaše pod otočkim zidinama splavovi.
kada je uspio vratiti u svoj posjed oduze- na Kostainici i povida da je pozlal Vlaha Zagruhaše s njih sa svih strana lumbarde
ta mu imanja jer je koristio lažne povelje, k caru po posti, pitajući cara, ča mu veli i topovi i dignu se stravična dreka. Svaki
knez Grgur Blagaj javlja da je provalilo činiti, ili zemlu harati ili grad zauzimati. A se glas janjičarski udvostručavao, a bilo ih
prema Otoci 500 janjičara i da su na pre- jur neznamo ča će do ti dob včiniti i veče je stotine i svi zazivahu ime “tog njihovog
pad zarobili “četrdeset konjanika iz čete zmo s nim govorili, i nemogosmo tako na Boga”. Od Buševića suknu u nebo plamen
bana Bota”. Pedeset godina poslije nje- naglu zveličenoj vašoj milosti pisati. Da i cijelu dolinu, sve do Ivanjske, protresoše
gov nasljednik Franjo Blagaj, “vikovični hoćemo, ako vaša milost bliže dojde, sami stravični krici sažeženih ljudi. Uskoro do-
gospodar od Blagaja”, ovdje, na otoku, u do vaše milosti dojti i nega z sebo dopelati, letje iz tog plamena glas da su Osmanlije
zidinama svoga grada, dok Una oko njega i hoče ga i vaša milost izpitati...” sasjekle četrdeset vojnika i da u Buševiću
niko ne osta živ. Za njim dođe drugi glas:
isto prođe i Turanj Lišnički, a janjičari
Četiri godine poslije opet se od Vrbasa stušti ovamo sva sila već bijahu na zidinama i preskaču gru-
bosanske vojske, spusti se niz Sanu kroz zemlje Blagajskih, dobrane i vihore im se čakšire u kracima
poput zastava.
dođe do Otoke i opet udariše na posjede Zrinskih. Silnu štetu Godinama nakon te bitke opet su se
načiniše. A naredne godine eto ih opet. Pa ipak nije to bilo Bošnjaci iz Otoke zalijetali uz Baštru, sve
do Bužima, do Podvizda i Zrina, a uz Unu
ništa naspram onog što uslijedi nekoliko godina poslije kad do Krupe i Biele Stiene i do Cazina i do
se sva bosanska vlastela stavi u službu kralja Vladislava Ostrošca. Sada su nosili neke druge zastave
i zazivali neka druga imena jedinog svog
Napuljskog i udari na vojsku Sigismunda od Luksemburga. Boga. n
STAV 1/10/2021 63