Page 62 - STAV broj 343

DRUŠTVO

I dok je posada u zidinama
na otoku čekala da se sultan
odluči šta će mu vojska na
Uni činiti, “ili zemlu harati ili
grad zauzimati”, a zabrinuti
Franjo Blagaj spremao se
sresti s Petrom Erdedom, već
sljedećeg praskozorja iz teških
unskih magli isplivaše pod
otočkim zidinama splavovi.
Zagruhaše s njih sa svih strana
lumbarde i topovi i dignu se
stravična dreka. Svaki se glas
janjičarski udvostručavao, a
bilo ih je stotine i svi zazivahu
Božije ime.

To je onaj što osnova grad Blagaj na Sani,
po kojem se i prozvaše Blagajski. Bili su
Babonići u to doba vlasnici velikih posjeda
koji se stjeraše od Štajerske i Kranjske sve
do Vrbasa u Bosni. Tako piše u povelji iz
1300. godine, kojom kralj Karlo potvrđu-
je Ivanu, Radoslavu i Otonu Baboniću dio
Slavonije od Teutonije do Bosne, od Save
do Gvozda, i sve onako kako njihovi pre-
đi držaše. Njihov godišnji prihod, kaziva-
še ostarjeli Ludovik Blagaj, bio je 120.000
dukata, a toliko nisu zarađivali ni mnogi
njemački plemići.
Listajući arhivu grofa Ludovika Blagaja,
nađe Lopašić među silnim dokumentima
i povelju bosanskog bana Prijezde pisanu
1283. godine. Ondje piše da se Stjepan Bla-
gajski, sin Babe Babonića, oženi Jolantom,
kćerkom bana Prijezde, i da mu bosanski
ban, kao njegov tast, pokloni “Župu Ze-
mljanik kod Glasa na Vrbasu”. U narednih
sedam godina rodi Jolanta sinove Dioni-
zija, Pavla, Jurja i Ivana i kćer Katu, koja
bijaše udana za grofa Henrika Ortenbur-
škoga, a u drugom braku za Jurja Bišena,
oca bana hrvatskog Pavla. Godine 1361.
podijeli kralj Ludovik Dioniziju i Pavlu
Baboniću novu darovnicu za Krupu jer
se dobro pokazaše u ratu.
Ali, nije knezovima Babonićima Krup-
skima bio suđen dug vijek. Godine 1370.
živjeli su samo braća Dionizije i Pavao, a
potonji nije imao poroda pa sav svoj dio s Elizabetom Kotromanićkom i vojvoda- Osim povelje bana Prijezde, Ludovik
imetka u Krupi i Otoci ostavi bratu Di- ma Hrvatinićima, “Blagajski, osobito knez Blagaj u svom arhivu čuvaše još jednu bo-
oniziju, kojem se te godine rodi sin Pa- Stjepan, naginjali su za borbe bosansko-hr- sansku povelju. Ona se tiče kralja Stjepana
vao, posljednji izdanak ove porodice. On vatske stranke proti kraljovom Ludoviku i Tomaša Ostojića. On 1446. godine “uzimlje
se oženi nekom Frankopankom, pa kada Sigismundu Bošnjakom”, pa je “izviestno, u zaštitu Doru, udovu Ivaniša Blagajskoga,
umrije, Frankopani prisvajaše Krupu i tu da je Stjepan Blagajski s pomoću Bošnjaka i sina joj kneza Miklouša sa svim što imadu
se zametnu okršaj i otvori se sukob i sa navaljivao godine 1389. na imanja knezo- od krune Ugarske”. Rodbinske veze koje
Zrinskima. Vjerovatno zbog krvne veze va Zrinskih”. između Kotromanića i Babonića pokrenuše

62 1/10/2021 STAV