Page 63 - STAV 55 24.03.2016.

pokušaju u Sarajevu, mada prije nisu po-
sjetili grad niti su poznavali ikoga. Otvo-
rili su prvu pekaru u Kranjčevićevoj ulici
u novembru 2012. godine bez ikakve pro-
mocije i nakon tri dana morali su je zatvo-
riti jer im je zbog velike popularnosti brzo
nestalo proizvoda. Morali su pronaći novu
laboratoriju koja bi im omogućila da pro-
izvedu mnogo više, i ponovo su otvorili
pekaru u januaru 2013. godine.
“Ljudi su ovdje imali običaj kazati
nam: ‘To će biti preteško. Otvarate fran-
cusku pekaru, ali niko neće kupovati vaš
hljeb.’ Nismo imali posebne probleme s
administracijom. Nisu bili kompliciraniji
nego u Francuskoj. Čuli smo da je kompli-
cirano napraviti nešto ovdje, ali moj muž i
ja smo dokaz da je sve moguće. Moguće je
imati biznis koji funkcionira dobro”, priča
Floriane Valladon. Otvorili su i kiosk-pe-
karu blizu Narodnog pozorišta i danas
zapošljavaju 12 radnika. Floriane kaže da Luka Kasitz, pejzažni arhitekt, iz Amerike je u BiH došao
zbog velike potražnje planiraju otvoriti i prije šest godina. Činjenica da 90% novoosnovanih
treću pekaru u Sarajevu.
U pekarama prodaju francuske specija- preduzeća propadne nije ga obeshrabrila da s prijateljem
litete, poput raznih bageta, hljebova, kro- Eldarom Baltom pokrene firmu “Irget”, koja se bavi
asana i peciva s čokoladom. Svi proizvodi izgradnjom hortikulturnih površina i instalacija
napravljeni su bez aditiva i konzervansa.
Hljeb prolazi kroz dug proces fermentacije
od 24 sata, što je jedinstveno kod francu-
skih recepata.
Valladon ističe da je velika prednost što
u BiH imaju vrlo male poreske obaveze, za
razliku od poreza koje bi im naplaćivali u
Francuskoj: “Ovo je država koja ide naruku
biznisu. Sarajevo je veliki kulturni grad.
Ovo je grad koji zaslužuje ljude koji ima-
ju dobre ideje i žele izvesti svoje ideje do
kraja.” Govoreći o životnom standardu u
Francuskoj, navela je da u njenoj domovini
kilogram malina košta od 10 do 15 eura.
Prezadovoljna je kvalitetom proizvoda u
Bosni koji se nude po povoljnim cijenama. i instalacija. Luka je odlučio doći u Bosnu bili izabrani za Yunus Social Business
Kaže da je i velika prednost što se osjeća i Hercegovinu kada je pročitao članak o akcelerator pa su biznis-mentori posjetili
veoma sigurno u gradu. “Bosancima je pejzažnom arhitekti koji je došao da radi “Irget” i podučili ih kako najbolje razviti
potpuno luda ideja napustiti Francusku u Bosni poslije rata. Tada je došao do ide- biznis i rješavati socijalne probleme pomo-
i zamijeniti je Bosnom, jer imaju pogreš- je da se hortikultura može koristiti kao ću poslovnih principa. Tokom ljetne sezo-
nu sliku o životu u Francuskoj. Želite da sredstvo za razvoj zajednice. Volontiraju- ne, Kasitz kaže da je sasvim normalno da
živite u Parizu? OK, živjet ćete na deset ći za fondaciju “Mozaik”, upoznao je El- radi 70 sati sedmično: “Morate posvetiti
metara kvadratnih i platit ćete hiljadu eura dara Baltu. Dijelili su entuzijazam i ideje godine svog života kako biste ostvarili to
svakog mjeseca. Moj brat putuje podze- kako da razviju zajednicu, te su 2012. go- u što vjerujete da može uspjeti. Potrebno
mnim metroom svakog dana do posla i dine odlučili osnovati udruženje “Moba”, je mnogo iskrenosti i predanosti u tome
svakog dana strahuje”, objašnjava Floria- po starom narodnom običaju da se kom- što radite. Nije lako. Važno je naći solidnu
ne Valladon, tvrdeći da je uporni rad tajna šije pomažu u većim seoskim radovima. grupu ljudi koji vjeruju u vas, koji će vam
uspješnog biznisa. Organizirali su akciju čišćenja po gradu, pomoći jer će biti dana kad će sve izgledati
sređivali parkove, popravljali klupe... U kao katastrofa ili kao greška.”
AMERIKANAC UREĐUJE jednoj godini pridružilo im se više od 350 Luka Kasitz u sarajevskim parkovima
SARAJEVSKE PARKOVE volontera. “Vidio sam Bosnu u jedinstve- vidi mnogo potencijala. Smatra da mogu
Ovu tajnu zna i Luka Kasitz, pejzaž- nom, ključnom trenutku njenog postoja- biti mnogo bolje iskorišteni za okupljanje
ni arhitekt koji je u BiH došao iz Ame- nja i želio sam biti dio toga. Za mene je to i druženje ljudi, umjesto da okupljališta
rike prije šest godina. Činjenica da 90% bio izazov: potaknuti društvo da napravi budu samo kafići. “Mislim da je jedna od
novoosnovanih preduzeća propadne nije veliki korak naprijed”, objašnjava Kasitz. ključnih stvari koja je potrebna ovoj zemlji
ga obeshrabrila da s prijateljem Eldarom Razvili su kontakte po gradu i u martu osjećaj ljepote i nade, što će inspirirati sta-
Baltom pokrene firmu “Irget”, koja se 2014. godine “Moba” je prerasla u preduze- novništvo da budu bolji ljudi, da uživaju
bavi izgradnjom hortikulturnih površina će “Irget”. Nedavno su od 300 aplikanata u životu i da sanjaju”, rekao je Kasitz. n

STAV 24/3/2016 63