Page 60 - STAV 55 24.03.2016.

DRUŠTVO

– vilinski. Oni imaju zelenu boju, u peći-
nama su i u saglasnosti s prirodom.” U to
vrijeme, čovjek je bio priroda. Oni su bili
dio tog kosmičkog stanja u kojem se zvi-
jezde i Sunce pojavljuju u određeno vrije-
me – to su bila čudesa. Etnolozi smatraju
da je Alija Ðerzelez epski i mitski proto-
tip šamanskog vjerovanja o junaku Hizi-
ru, koji ubija Zmaja i oslobađa Prirodu od
zlih sila i duhova (smjena zime proljećem
– promjene u Prirodi).

MIT, HISTORIJA I PARODIJA
Specifičnost bošnjačkog junaka
Ðerzeleza jeste i u tome što ga je neko-
licina autora u posljednjim dvjema de-
cenijama identificirala kao Gürza Ilyasa,
koji je djelovao u 15. stoljeću. Prema pi-
sanju poznavalaca usmene književnosti
Ðenane Buturović, Muniba Maglajlića i
Rašida Durića, pojavljuje se s dolaskom
Osmanlija. U Sarajevu mu se pripisuje
posjedovanje dviju kuća, od čega je jedna
u mahali Sagadžije stavljena pod zaštitu
države i rekonstruirana. Čak i u zvaničnoj
Odluci Komisije za očuvanje nacionalnih
spomenika Bosne i Hercegovine iz 2005.
godine, navodi se da se ona pripisuje Ali-
ji Ðerzelezu, iako je kuća sagrađena prije
dvjesto godina, a sam Gürz Ilyas živio je
dosta prije toga.
“Ðerzelez je jedini epski junak koji je
prakticirajući vjernik. Veliku snagu i kri-
latog konja dobio je od vile, neprijatelj ga
može pogubiti samo dok je u namazu. Nje-
govo je tijelo u turbetu koje vjernici hodo-
časte, spava u pećini i čeka armagedonsku
bitku. Dakle, Ðerzelez je najsloženija figu- Platno Alija Ðerzelez
ra bošnjačke usmene epike, isto onako kao
što je Tale Ličanin njezin najkrajnji izda- i kod Marjanovića su ostale dvije-tri pje- nomenklaturu između legende i mitolo-
nak – praunuče bošnjačke usmene epike sme neobjavljene u građi koja je ostala.” gije. Mnoge mitske i mitološke ličnosti,
kakvo doživljavaju samo najzreliji epski Kunić je, proučavajući zbirku američkog koje su se pretvarale u legende (on i da-
svjetovi”, kaže profesor bošnjačke usme- naučnika Milmana Parryja s Harvarda, na- nas jaše i u proteklom ratu pretvarao se u
ne književnosti na Filozofskom fakultetu išao na neke pjesme koje Ðerzeleza donose mit), stigle su nam s Orijenta, preko indij-
u Sarajevu Sead Šemsović. Pojasnio je da u jednom potpuno drugačijem kontekstu. skog i perzijskog kruga. “Po svemu sudeći,
je od pet najznačajnijih bošnjačkih epskih Naveo je pjesmu koju je ispjevao Halil Baj- Ðerzelez i Ðorđe, koji ubija aždahu, jesu
junaka (Alija Ðerzelez, Mustajbeg Lički, gorić iz Stoca, a zabilježena je 1935. godine. likovi koji se pojavljuju iz tog kruga. Jer
Mujo Hrnjica, Halil Hrnjica i Tale Liča- U njoj je mitski junak spušten na zemlju i dolazak mongolskih vojski i konja poma-
nin), prema njegovom mišljenju, Ðerzelez doveden u krajiško okruženje među druge lo se mitološki posmatra – kao da su oni
najznačajniji. Šemsović i Ibraković sma- krajiške junake. Prema navedenoj pjesmi, na krilatim konjima došli ovdje”, kazao
traju zanimljivim da je jedini epski ju- usamljenik, mitski junak Ðerzelez, jedno je Šemsović.
nak s kojim se Ðerzelez susreće u nekoj jutro kada se probudio, osjetio je samoću Kada je narodni umjetnik “završio” s
pjesmi Marko Kraljević. Pritom, između i da više nije ono vrijeme u kojem je mo- Ðerzelezom, postao je predmetom intere-
njih ne dolazi ni do kakve borbe već se oni gao i bio mitski junak. Nešto ga iznutra sa pojedinih autora moderne književnosti.
pobratimljuju. tjera da dođe do Drine (a ona je toponim Prvo je 1920. godine o njemu pisao nobelo-
Mirsad Kunić, profesor usmene knji- do kojeg on uvijek kao mitski junak dolazi vac Ivo Andrić u priči Put Alije Ðerzeleza.
ževnosti na Tuzlanskom univerzitetu, i preleti je), gdje on u toj pjesmi traži naj- Potom je o Ðerzelezu pisao i Derviš Sušić
za Ðerzeleza kaže: “On je mitski junak. plići gaz jer je Drina voda nadošla. To je u drami Teferič 1963. godine, koju je proš-
Znači potpuni individualac. On nema ni jedan trenutak demitologizacije. Kada je u le godine ponovno inscenirao režiser Aleš
prijatelje, ni porodicu. Okruženje mit- toj pjesmi pregazi Drinu, on sjeda na jedan Kurt. “Što se Teferiča tiče, indikativna je
skih junaka potpuno je prazno, za razli- kamen (što je još jedan ironijski trenutak), naznaka autora da se pojavljuje Ðerzelez
ku od ovih drugih. To je zaključak koji se izuva čarape i cijedi ih. Onda put nastav- baš onakav kao iz Andrićeve pripovijetke.
nameće iz malog broja pjesama koji je bio lja preko Šumadije i Posavine do Krajine. To znači da je Ðerzelez ostario, u muškom
dostupan na jugoslavenskim prostorima. U suštini, većina stručnjaka suglasna su klimaksu, vođen opsesijama više nego
Kod Koste Hörmanna imaju dvije pjesme da Alija Ðerzelez spada u jednu prelaznu racijom. U našoj verziji Teferiča to je sve

60 24/3/2016 STAV