Page 59 - STAV 55 24.03.2016.
P. 59
Anthony D. Smith govorio je o
bajkama i legendama kao djelu
nacionalne svijesti. Prema tom
autoru, pitanje legendi i bajki
suštinsko je pitanje nacije. “Kod
nas postoji jedan trend koji
je vjerovatno Andrić započeo
pretvarajući Đerzeleza u pijanicu.
Ima određenog mazohizma i
potrebe čovjeka u BiH da sve
svede u realne okvire. Ni drugi Piše: Saida MUSTAJBEGOVIĆ
saida@stav.ba
narodi nemaju nešto posebno. Mi
možemo reći da je Don Kihot kao Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ
Alija Đerzelez u Bosni. Možemo
reći da je kao Marko Kraljević.
Španija nema problem s Don
Kihotom, ali mi imamo problem
sa svim svojim”, kaže etnolog
Dželaludin Ibraković
edinstven je Alija Ðerzelez. Junak u
narodnoj predaji, epskoj pjesmi, ali
i u modernoj umjetnosti. Kult Alije
JÐerzeleza izražen je u Bosni i Her-
cegovini, Sandžaku, kod Goranaca, ali i u
Mađarskoj kao “čuvar Budima”. U Alba-
niji se pojavljuje u predajama bektašijskog
derviškog reda. Stoga ne čudi što najveći
bošnjački junak ima na desetine turbeta
od Budimpešte do Šar-planine. Predaje o
njemu raznolike su, a jedna je vrlo česta
i simbolizira nadu jer narod poručuje da
je Ðerzelez “sakriven u planinskoj pećini
i u stoljetnom je snu te da se očekuje nje-
gov dolazak”. Usamljeni junak suočava se
s vojskama. Snažan je jer ga je vila zadojila.
Na svom čudnovatom konju, Ðerzelez u
svakoj predaji Drinu preleti.
Predaje ukazuju da se na širem po-
dručju Balkana pojavljuju ljudi za koje se
na prvu čini da su personifikacija nekog
otpora i želje naroda za junacima. Za pro-
fesora etnologije s Fakulteta političkih
nauka u Sarajevu Dželaludina Ibrakovića
oni nisu samo to: “Prije bih ih smjestio u
naturalnu fazu razmišljanja našeg drev-
nog pretka. Prema narodnoj predaji, Aliju
Ðerzeleza podojila je šumska vila jer nije
rezao grane već ih je osušene sakupljao i
nosio za ogrjev. U tim smjenjivanjima go-
dišnjih doba dešavali su se neki čarobni
procesi u kojima su se pojavljivali i ti ljudi
STAV 24/3/2016 59
