Page 61 - STAV 55 24.03.2016.

još prošlo kroz parodijski ključ, tako da
Ðerzelez asocira na Don Kihota”, kazao
je Kurt za Stav. Prema njegovom mišlje-
nju, “sve što se ponavlja postaje u sljede-
ćim izvedbama ili farsa ili parodija. Osim
toga, oni su anahrona fikcija, bez ikakve
veze sa stvarnošću”.
“U modernoj književnosti nemamo
apsolutnog junaka, za razliku od epa koji
barata apsolutnom prošlošću, gdje je ona
obavezujuća. U dvadesetom stoljeću ne
možete imati ep. On konstituira jednu za-
jednicu i uvijek barata s množinom – mi”,
objasnio je Almir Bašović, profesor drame
na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. An-
drićevu je pripovijetku čitao kao parodiju
jednog od dvaju temeljnih motiva ili mi-
tova moderne evropske književnosti. Jed-
no je Faust, a drugo je Don Huan. Njegov
je Ðerzelez odraz u ogledalu Don Huana.
Konstituiran je sa svim onim epitetima
koji su mu se davali u tradiciji, ali ga je
postavio u odnosu na jednog od konstitu- Kuća u mahali Sagadžije pripisuje se Aliji Ðerzelezu, a od 2005. godine pod zaštitom je države. S
tivnih mitova moderne evropske kulture. obzirom na to da je u vlasništvu Kantona Sarajevo, trenutno je izdata na pet godina Gradu Istanbulu, za
“Mislim da Andrić nije po tome Ðerzele- potrebe njihovog ureda u Sarajevu, a kao dio saradnje Sarajeva i Istanbula te njihove pomoći Sarajevu u
za ismijavao već ga je uveo u realističku autobusima, vodovodnoj opremi itd. Ugovor je precizirao da se ne smije mijenjati interijer i eksterijer kuće.
književnost. Njegova pripovijetka pisana
je u maniru realizma i ona ima ambivalen- relacijama može i treba značiti. Tako da liku književnih djela koja su nastajala u 20.
tan odnos prema tradiciji kod Andrića”, nisam sasvim siguran da je on to beza- vijeku na temelju epskoga junaka, a pred-
smatra Bašović i dodaje da u dvadesetom zleno učinio slijedeći taj unutarnji nerv. stavljaju različite doživljaje ove istaknute
stoljeću slike Ðerzeleza u dramama i pri- On je dobro znao Bosnu i s ovakvom in- figure bošnjačke tradicije. Sva tri smjera
povijetkama svjedoče o činjenici da smo, terpretacijom junaka do kojeg drže Boš- njegovog prisustva do sada su u nauci o
nažalost, ostali bez metafizičkog, tj. bez njaci bojim se da je želio poslati neku književnosti u više navrata interpretirana,
mogućnosti da književnost artikulira me- poruku”, smatra Kunić. jer je Ðerzelez najznačajnije identitarno
tafizička pitanja. mjesto bošnjačke kulture.
Uvažavajući umjetničku slobodu da JUNAK I IDENTITET Etnolog Dželaludin Ibraković pojaš-
ne slijedi mitološku matricu, a to Andrić O epskom junaku Aliji Ðerzelezu, za- njava da upravo u legendama i bajkama
radi, Kunić objašnjava da bošnjačkog ključuje profesor Šemsović, može se naj- žive junaci koji pomažu da se djeci tokom
junaka nobelovac ne samo da demito- prije govoriti kao o kreaciji nastaloj na njihovog odrastanja da osjećaj pripadno-
logizira već ga i ironizira. “Pravi kari- osnovu historijske ličnosti vojnog zapo- sti. On se poziva na stavove sociologa An-
katuru u pismu o Ðerzelezu. Međutim, vjednika Gürza Ilyasa iz 15. vijeka, zatim thonyja D. Smitha, koji govori o bajkama
Andrić kao čovjek Bosne zna šta to u na- kao o epskom junaku unutar svog mit- i legendama kao djelu nacionalne svijesti.
šim nacionalnim, vjerskim i kulturnim sko-epskog svijeta te, u konačnici, kao o Prema tom autoru, pitanje legendi i bajki
suštinsko je pitanje nacije. “Kod nas po-
stoji jedan trend koji je vjerovatno Andrić
započeo pretvarajući Ðerzeleza u pijanicu.
Ima određenog mazohizma i potrebe čo-
vjeka u BiH da sve svede u realne okvire.
Ni drugi narodi nemaju nešto posebno. Mi
možemo reći da je Don Kihot kao Alija
Ðerzelez u Bosni. Možemo reći da je kao
Marko Kraljević. Španija nema problem
s Don Kihotom, ali mi imamo problem
sa svim svojim”, kaže etnolog Dželaludin
Ibraković. Također, Ibraković ističe: “Pre-
ma jednoj analizi, koju sam pravio kod
Srba i Hrvata, imate vrlo izražen upravo
ovaj segment. Kod Bošnjaka je vrlo malo
legendi. Da li se desilo jedno memorijsko
brisanje nakon odlaska Osmanlija i pre-
tvaranje svega onoga što asocira na njih
u neprijateljsko i zavojevačko?! Vrlo je
zanimljivo da nakon događaja koji su se
Fotografije iz predstave desili u periodu od 1992. do 1995. godina
“Teferič” u režiji Aleša Kurta
nema izraženog trenda da se to vrati.” n

STAV 24/3/2016 61