Page 58 - STAV 66 09.06.2016
P. 58
DRUŠTVO
Multikulturalnost u
prostoru i vremenu (2)
TOLERANCIJA
U TEMELJIMA
OSMANSKE DRŽAVE
Piše: Senad HASANAGIĆ Time se nije mijenjao osnov osmanske predmetom međunarodnih sporazuma i
tolerancije, koji je od Osmana Gazije do dobivala obavezujući karakter.
kraja osmanske države svoj izvor imao u Prava nemuslimana međunarodni su
islamskom pravu i historijskom naslijeđu. karakter počela dobivati Mirovnim spora-
Reforme su bile postepene i šerijatska pra- zumom potpisanim u Küçük Kaynarciju
od razmatranja osmanskog pri- vila važila su uporedo s novinama uzetim 1774. godine, kojim su se Osmanlije oba-
mjera tolerancije i njome stvore- iz evropskog prava. “Treba primetiti da vezali Rusima da će štititi slobodu vjere i
ne multikulturalnosti treba isticati moderni karakter tanzimata nije bio ni savjesti pravoslavnog stanovništva. Kon-
Ktoleranciju do tanzimata, u kojem antireligiozan ni antiklerikalan. Napro- stantnim slabljenjem, Osmanlije su u pe-
se pravni sistem i odnos prema podanici- tiv, osmanski reformatori većinom su se riodu tanzimata došle dotle da se ne mogu
ma u osmanskoj državi uklapaju u pravni istakli vezanošću za islamsku tradiciju”, suprotstavljati zahtjevima evropskih sila,
okvir evropskih država. Kada je Mustafa objašnjava Pol Dimon. među kojima su bili i oni o zaštiti nemu-
Reşit-paša 1839. godine u parku Gülhane slimanskih podanika kojima je priznata
okupljenima čitao dokument o reformi ZAŠTITA I PRIZNAVANJE JEDNAKOSTI jednakost.
(Hatišerif od Gilhane), počele su promjene Što se tiče odnosa prema pripadnicima Sama mogućnost da bi neko mogao
koje su sve više iz pravnog poretka ukla- drugih vjera, najbolji je primjer njihova prigovoriti da su Osmanlije poslije tanzi-
njale šerijatske odredbe, a uvodile evropski pravna i sudska samostalnost koja je trajala mata bile tolerantne prema nemuslima-
pravni poredak. Taj je proces 1856. godi- do kraja osmanske države. Sudska samostal- nima zbog pritiska evropskih sila nalaže
ne doveo do “Islahat fermana” (Fermana nost u najvećem periodu bila je svedena na da se ova tolerancija razmatra u periodu
o reformama), a 1876. godine do usvaja- civilne poslove i izricanje određenih kazni, do tanzimata i nakon njega. Reformama
nja ustava. Proglašen je princip da su svi a proširena je u tanzimatu. Do tanzimata je se temelj tolerancije nije promijenio i one
podanici osmanske države Osmanlije bez ona bila rezultat volje Osmanlija, a poslije nisu dirale u određenu pravnu i sudsku
obzira na vjerske razlike su prava nemuslimana sve više postajala samostalnost nemuslimana.
58 9/6/2016 STAV