Page 49 - STAV broj 358
P. 49
posto vrijednosti proizvoda, proizlazi da
su građani Bosne i Hercegovine u budžet
Srbije uplatili 170 miliona maraka, što je
oko 7 posto vojnog budžeta Srbije. Odno-
sno, srbijanske kompanije su od ukupno
uplaćenog poreza na dobit u 2020. godi-
ni, u iznosu 2,04 milijarde maraka, 170
miliona donijele iz Bosne i Hercegovine.
Profesorica na Ekonomskom fakulte-
tu Amila Pilav-Velić otvoreno pita: Je li
“Otvoreni Balkan” politička ili ekonomska
inicijativa? Šta to tačno znači “Otvoreni
Balkan” i šta novo i dobro donosi u od-
nosu na slične prijašnje inicijative poput
Berlinskog procesa? Ovo su samo neka
od pitanja koja, izgleda, ostaju otvorena
iako je primjena Sporazuma o prometu
prehrambenih proizvoda između Srbije,
Sjeverne Makedonije i Albanije već počela.
“U dosadašnjim izjavama zvanični-
ka ove tri zemlje uglavnom se govori o
poboljšanju bilateralne saradnje između
Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije s
posebnim naglaskom na olakšanu trgo-
privrede i privrednike, koji kao poreski godini potrošeno 2,4 milijarde maraka na vinsku razmjenu te razmjenu studenata.
obveznici najviše uplaćuju u budžete svo- troškove vezane za odbranu i sigurnost. Za Zašto naglasak na ovom posljednjem,
jih država. ‘Otvoreni Balkan’ je mirovni te namjene utrošeno je 2,1 posto BDP-a dalo bi se diskutirati. Moglo bi imati
projekt i predstavlja izbor između proš- Srbije. Oružje koje se nabavlja planira se čak i neke dublje političke i sociološke
losti i/ili budućnosti. Predsjednik Srbije negdje i upotrijebiti. Iskustvo nas uči da konotacije prije nego obrazovne. No,
Aleksandar Vučić je na samitu u Tirani na kraju sve to oružje bude upotrijebljeno vratimo se ekonomiji, odnosno trgovin-
rekao: ‘Manje razmišljati o prošlosti, više o u Bosni i Hercegovini protiv Bošnjaka. skoj razmjeni.
budućnosti.’ U to je potrebno uvjeriti Ko- Vučić, dok nam u jednoj ruci nosi mir i Ne treba pretjerano napredna raču-
sovo, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.” ekonomski prosperitet u “srpskom sve- nica da vidite koja bi to od tri zemlje
Zaista je nevjerovatno da neko po- tu”, drugu drži iza leđa i u njoj oružje. bila dominantna u ovoj vrsti trgovin-
kušava Bosnu i Hercegovinu uvjeriti da ske zone. Tako je nominalni GDP Srbije
je “Otvoreni Balkan” “mirovni projekt”, PREVIŠE PITANJA BEZ ODGOVORA (52,96 biliona USD) čak četiri puta veći
razmišljanje o “budućnosti, a ne o proš- Danas, kada smo svjesni šta se opet od GDP-a naredne članice u nizu – Alba-
losti”. I sve to dok gledamo kako se širom sprema uvijeno u ekonomski prosperitet nije. A više-manje svima je poznato, što
manjeg entiteta pjevaju četničke pjesme, “Otvorenog Balkana”, shvatamo da čak i se na kraju krajeva može vidjeti i iz EU
puca iz vatrenog oružja, uznemiravaju po- ekonomska saradnja sa Srbijom nama do- iskustava, da slične inicijative i oblici sa-
vratnici Bošnjaci, i to uz podršku držav- nosi štetu. Gledajmo to ovako. Srbija je radnje ne znače podjednaku korist svim
nog vrha Srbije, čiji je gospodar poznati tokom 2020. godine u Bosnu i Hercegovi- članicama. Nerijetko najslabije među
mirotvorac Aleksandar Vučić. nu izvezla robe u vrijednosti 2,5 milijardi njima izvuku deblji kraj. Posebno bi ta-
Upravo taj mirotvorac ubrzano nao- maraka. Ako uzmemo u obzir samo to da kva (ne)potrebna avantura bila rizična
ružava vojsku Srbije. Primjera radi, to- srbijanske kompanije u budžet te države za našu zemlju, i to u ovoj krizi u kakvoj
kom prošle godine budžet za odbranu i uplaćuju 10 posto poreza na dobit, ostale se trenutno nalazi.... Pandemija inflaci-
sigurnost Srbije uvećan je za približno 700 poreze da zanemarimo jer je dobit u ovom je, politička i sigurnosna kriza... Čak ni
miliona maraka u odnosu na prvobitno slučaju relevantan pokazatelj, te da je bru- struktura i obim trgovinske razmjene ne
planirane izdatke te je na kraju u 2021. to profitna marža kompanija najviše 50 idu u prilog zagovaračima ‘Otvorenog
Balkana’, ali daju dovoljno argumenata da
naš fokus mogu i trebaju biti EU i NATO.
Bilo kakva improvizacija kao i potpuno
neopravdani paralelizam nisu opcija niti
interes zemlje, a ponajmanje strateški...
Nama treba ‘Otvorena EU’”, napisala je
profesorica Pilav-Velić.
Uvijek se na kraju pokaže da je za
nas najbolje, bez obzira na to koliko
ekonomske koristi imali od Srbije kao
jednog od najznačajnijih trgovinskih
partnera, da imamo što manje veza sa
Srbijom, zato što se Srbija može svega
odreći, ali želje da otme komad Bosne
i Hercegovine i iskorijeni Bošnjake ni-
kada se ne odriče. n
STAV 14/1/2022 49