Page 54 - STAV broj 358

DRUŠTVO

ga i dovele u stanje neprestanog “refor- nova generacija muslimana
miranja” i stalnog prilagođavanja duhu (ako više budu muslimani) u
vremena, čime je obesmišljena i sama skladu s normama svog vre-
bezvremenost vjerske poruke. A kao što mena. Pogledajmo sada šta
će se vidjeti u nastavku kritike, upravo piše u uvodnoj riječi Akyo-
je atak na bezvremenost važenja Objave love knjige Ponovno otvaranje
i njenih uputa ono na šta Akyol nasrće. muslimanskih umova.
No, ako Akyol ne može biti Papa niti
ima autoriteta da saziva svemusliman- GLASNI AMERIKANAC
ske sabore, onda barem može pokušati Svoju knjigu Akyol zapo-
oponašati nekog muslimanskog Martina činje opisom svoje posjete Ma-
Luthera koji treba povesti reformaciju. leziji, gdje je otišao da drži
Akyol bi želio da, baš poput Luthera, za- panele te “otvara i reformira”
kuca svoje skandalozne teze (lične obja- muslimanske umove, ovaj put
ve) na vrata džamija, no dobro je svjestan malezijske. Nakon jednog od
kakav bi odgovor dobio od džematlija. tih panela, posjetila ga je ma-
Baš kao što je Luther imao razne poli- lezijska šerijatska policije da
tičke ambiciozne prinčeve kao mecene, bi Akyol, nakon pokušaja da
ima ih i Akyol, ali mu fali kritična inte- napusti Maleziju, bio zadržan
lektualna i vjernička masa koja bi njego- na aerodromu te priveden na
vu skandaloznu “reformu” pozicionirala informativni razgovor u sjedi-
u okvire prihvatljivog međumusliman- šte policije. Akyol to opisuje
skog diskursa te ga tako legitimizira- kao “posjet inkvizicije”, mada
la i izvukla s margine koja grani- nije jasno šta to šerijatsku po-
či s herezom. Otuda liciju čini inkvizicijom, jer
i njegovo napad- niti pale i razapi-
no misionarenje nju ljude, niti iz
i pecanje musli- njih istjeruju đa-
manskih umova. vole, niti bilo
Ovdje nije riječ o koga ugone u
prijevodu knjige vjeru. Čak i sam
bilo kakvog mu- Akyol, uprkos
slimanskog liberala, etiketi koju ko-
nekoga ko promišlja risti za malezij-
islam u njegovim okvirima, već sku šerijatsku policiju,
djela koje bi da pravi radikalne zahvate tvrdi da je priveden, ispitan i pu-
u same temelje vjerovanja muslimana. šten uz korektan i profesionalan tretman.
Kao ilustracija, može poslužiti Akyolov žrtve i štete!? A to je još i najblaži Akyo- No čak ni takvo vlastito svjedočanstvo
stav da homoseksualizam jeste grijeh, ali lov stav po ovome, u današnjem svijetu, ne sprečava Akyola da tretira malezijsku
da ljudi imaju pravo da čine grijeh (opi- aktuelnom pitanju jer je u nekim svojim šerijatsku policiju kao neku vrstu opasne
jaju se, kockaju, jednu svinjetinu) te da javnim istupima braneći prava LGBT tajne policije i neki represivni aparat.
jedino Bog ima pravo da im sudi i da populacije otišao tako daleko da je di- Akyol je član Cato instituta, američ-
ih kažnjava jer to su “grijesi bez žrtve”. rektno polemizirao s tekstom Kur’ana, kog think thanka, “trusta mozgova” čija
Ovakvim stavom Akyol dovodi u pita- nedvosmisleno osporavajući Objavu. je proklamirana misija, između osta-
nje ne samo princip “naređivanja dobra Stoga neprijatan utisak ostavljaju pozi- loga, i zagovaranje vrijednosti i ideala
i odvraćanja od zla”, kao i legitimitet tivna mišljenja koja je ova knjiga dobila američkog liberalizma te ostvarivanje
samog postojanja šerijatskog prava, već iz kruga muslimanske inteligencije jer društvenog utjecaja kako bi se ti idea-
tvrdi i da homoseksualci ne čine štetu Akyol želi ne samo da “kultivira” mu- li što više proširili. Upravo stoga, nije
samima sebi i jedan drugome i na ovom slimansko vjerovanje, kalemeći na njega baš najjasnije zašto Akyol problemati-
i na onom svijetu, tačnije da u njihovoj današnje vlastite vrijednosti, već hoće zira malezijsku šerijatsku policiju koja
zabranjenoj perverziji nema stvarne da osigura da to ubuduće radi i svaka samo štiti temeljne vrijednosti društva

Akyol ne zazire od težine zadatka i širine i dubine promjena koje namjerava napraviti
u islamskoj teologiji. On sasvim otvoreno promovira “prosvjetljenje”, pri čemu misli
na intelektualni pokret sličan onome koji je zahvatio Evropu u 17. i 18. stoljeću. Akyol
problematizira rodonačelnike mezheba, hadise i hadisku nauku, neke od najvećih učenjaka
islamske historije, selektivno interpretira kur’anske ajete uzimajući iz njih ono što mu se sviđa,
a zanemarujući ono što ne ide u korist njegovoj ideji. On zagovara reinterpretaciju temeljnih
muslimanskih shvatanja i učenja o Bogu, Božijoj odredbi, sudbini, čovjekovoj slobodnoj volji i
ulozi ljudskog razuma te njihovo dovođenje u sklad s 21. stoljećem i uopće “humanizmom”.

54 14/1/2022 STAV