Page 52 - STAV broj 358

DRUŠTVO

Pokušaj dekonstrukcije temelja islama

REFORMIZAM MUSTAFE AKYOLA:

DUŠEVNO I UMNO

LOBOTOMIZIRANJE

MUSLIMANSKIH UMOVA

Ako Akyol ne može biti Papa, niti ima autoriteta da saziva svemuslimanske sabore, onda barem
može pokušati oponašati nekog muslimanskog Martina Luthera koji treba povesti reformaciju. Akyol
bi želio da, baš poput Luthera, zakuca svoje skandalozne teze (lične objave) na vrata džamija, no
dobro je svjestan kakav bi odgovor dobio od džematlija. Baš kao što je Luther imao razne političke
ambiciozne prinčeve kao mecene, ima ih i Akyol, ali mu fali kritična intelektualna i vjernička masa
koja bi njegovu skandaloznu “reformu” pozicionirala u okvire prihvatljivog međumuslimanskog
diskursa te ga tako legitimizirala i izvukla s margine koja graniči s herezom. Otuda i njegovo
napadno misionarenje i pecanje muslimanskih umova.

Piše: Mustafa DRNIŠLIĆ

oprilično nezapaženo i bez značaj- medije, ali i iz same knjige Ponovno otva- čitav milenij, tvrdi Akyol. Naravno, nje-
nijih reakcija, u javnosti je proš- ranje muslimanskih umova Akyol autori- gova tvrdnja da literarno intervenira zbog
la pojava bosanskog prijevoda tativno tvrdi da je islamski svijet u du- “velike krize islama” jeste krajnje sporna
Pknjige Mustafe Akyola Ponovno bokoj krizi, a da razlozi za tu krizu nisu te se prije radi o pokušaju legitimizaci-
otvaranje muslimanskih umova (“Buybo- niti nedovoljna bogobojaznost (kako je vlastite agende, i to tako da se izmisli
ok”, 2001). Doduše, vidljivo je da autor tvrde konzervativci), niti kolonijalizam kriza koja u ovom slučaju, eto, nije ni po-
ima podržavatelje u Bosni i Hercegovini i imperijalizam (kako kažu ljevičari) već litička, društvena ili ekonomska, već ni
te da je upadljivo hvaljen i promoviran prije svega zamiranje “kozmopolitizma manje ni više teološka! U skladu s tim,
u dijelu medija ponajviše zalaganjem misli” među muslimanima, preciznije Akyol kaže da namjerava da promovira
prevodioca Mirnesa Kovača. Prije nego nestanak doktrine “slobodne misli” koja “islamsko prosvjetljenje” kroz dekon-
što krenemo s kritičkim osvrtom, prvo je navodno bila dominantna u “zlatno strukciju i uklanjanje “teoloških prepre-
bismo trebali razmotriti pitanje stvarne doba” islamske civilizacije. Muslimanski ka” koje stoje na putu tom prosvjetljenju.
namjere (nijeta) koja stoji iza tog djela. umovi zatvoreni su i takvi su već gotovo Takozvane “teološke prepreke” navodno
Šta hoće Mustafa Akyol? Zašto piše ono
što piše? Koji cilj želi da ostvari i radi Akyol, pak, tvrdi da problem nije u Maleziji, ili drugim
čega? Propitivanje nečije namjere (ni-
jeta) i nagađanje o istinskim pobudama muslimanskim društvima i državama, već u tome da je
koje stoje iza djela nekog pojedinca bilo interpretacija islama većine muslimana sasvim netolerantna
bi neprihvatljivo i gotovo blasfemično
posredovanje u odnosu između čovjeka “po modernim standardima”. Od kada su to “moderni
i Boga, no u ovom slučaju sam Mustafa standardi” neko mjerilo po kojima muslimani moraju da
Akyol, i to nekoliko puta, javno objaš-
njava koje su njegove stvarne namjere prilagođavaju svoja vjerovanja, Akyol ne pojašnjava. I čiji su
i šta stoji iza njegove želje da “otvara” to uopće standardi, kakvi, ko ih je uspostavio, po čemu su oni
umove muslimana.
relevantni? Zar takve tvrdnje nisu davanje prednosti stalno
KONSTRUKCIJE I DEKONSTRUKCIJE promjenjivom duhu, normama i vrijednosti jednog vremena
Iz onoga što se može pročitati u ne-
koliko intervjua koje je dao za zapadne nad objavom Allaha, dž. š., koja važi do Sudnjeg dana?

52 14/1/2022 STAV