Page 61 - STAV broj 241
P. 61

pokret, o čemu svjedoče ostaci na nadgrob-                                                  Goranke u kolu
          nim spomencima, u toponimiji, običaji i vje-
          rovanja. Čak postoji teza koja Torbeše treti-
          ra posljednjim sljedbenicima bogumilstva.
            Iako postoje predanja kako su Torbeši
          tobože dobili naziv po tome što su za torbu
          brašna i mlijeka ili hurde promijenili vjeru
          i prešli na islam, kao i plitki pokušaji da se
          ovaj termin dovede u vezu s kovanicom od
          turskih brojeva dort-beš, odnosno četiri-pet,
          jer su Torbeši navodno četiri-pet puta mi-
          jenjali vjeru i mjesta boravka, sve su ovo
          neutemeljene priče koje imaju za cilj da
          omalovaže ovaj ponosni narod i potekle
          su iz neprijateljskih tabora. Porijeklo riječi
          Torbeš uopće nije povezano s osmanskim
          osvajanjem i vladavinom i s prihvatanjem
          islama. Termin Torbeš nije se pojavio po-  “Ovaj naziv (Torbeši, E. R.) najbolje je   utvrđenjima u kojima je boravila osmanska
          slije 14. stoljeća, odnosno poslije dolaska   protumačen od strane M. Miletić, izvode-  vojska. Gora je bila pod osmanskom vlašću
          Osmanlija na ove prostore, već znatno ra-  ći ga od ‘kut-u-ger-os’, onaj što nosi torbu,   od 1455. do 1912. godine.
          nije. Čak ovaj naziv nije povezan niti s od-  Torbeš. U Makedoniji i danas narod ih zove   Prema osmanskim defterima i popisu iz
          laskom ovog čestitog i radnog naroda u pe-  Torbeši pošto su postali od bogumila koji   1571. godine, u Gori su 382 porodice prihva-
          čalbarenje s torbom preko ramena.  su uvijek sa sobom nosili torbu sa Otkro-  tile islam, dok ih je u Ljumi 443. A poznato
            Dakle, termin nije vezan za Osmanli-  venjem svetog Jovana i priborom za jelo da   je da je većina sela u ovom periodu s dese-
          je i prihvatanje islama, već za pojavu bo-  se ne bi ogriješili jedući od mrsnih sudova   tak kuća. U Kruševu je bilo 14 musliman-
          gumilstva na prostoru Gore, što se desilo   u tuđim kućama” (Dominik Mandić, Bo-  skih porodica. Ovi su podaci suprotni od
          nekoliko stoljeća prije dolaska Osmanlija.   gumilska crkava bosanskih krstjana).  tvrdnji mnogih autora da je “islamizacija”
          Riječ Torbeš jedan je od naziva kojim su   Postoje pokušaji da se etnonim Torbeši i   u Gori trajala do sredine 19. stoljeća i da je
          imenovani bogumili i potekao je iz redova   ovo značenje povežu i s apelativom “Kudu-  pritom primjenjivana prisila. Potrebno je
          protivnika bogumilstva.           geri”, prvi put upotrijebljenim za bogumile   podrobnije istražiti deftere iz ovog perioda.
            Čak se ovaj isti naziv za bogumile   iz kopnenog zaleđa Soluna, gdje se locira   Skoro svi autori, i oni srpski i oni bugar-
          pojavljuje i u drugim zemljama i na dru-  poznata dragovitska heretička zajednica”   sko-makedonski, “islamizaciju” ovog na-
          gim jezicima. U 10. stoljeću u Maloj Azi-  (Nikos Čaušidis, Dualističke slike).  roda bezrazložno prikazuju kao katastrofu.
          ji, paralelno s nazivom bogumili, da bi se   Zanimljivo je da se današnje musli-  Vjeruje se da je prva džamija na Balkanu
          odvojili heretici, počela je i primjena na-  manske enklave na Balkanu poklapaju s   izgrađena 688. godine po Hidžri, po musli-
          ziva “fundagiagiti”, što u prijevodu znači   teritorijama koje su nekada bile jezgra bo-  manskom kalendaru, odnosno 1289. godine
          “torbonošci”, “torbari” ili “torbeši”. Ovo   gumilstva: Bosna i Hercegovina i okolna   po gregorijanskom kalendaru, u selu Mlike,
          ime nije izmišljeno od heretika, nego od   područja, dijelovi od zapadne i južne Ma-  kako piše na spomen-ploči na džamiji u tom
          njihovih protivnika. Naziv “torbeš” sla-  kedonije, teritorija Gore, regija Rodopa u   selu. Ovu je džamiju na starim temeljima
          venski je ekvivalent naziva “fundagiagiti”.   današnjoj Bugarskoj, Sandžak i Albanija.   obnovio Ahmed-aga Pir 1238. hidžretske
          Torba je u prošlosti često bila propratni   I kada su prihvatili islam, Torbeši kao pri-  godine, odnosno 1822. godine, što svjedoči
          rekvizit za prosjačenje i za prosjaka, što   padnici bogumilskog heretičkog učenja i   i tarih na džamiji. To je pravougaona kame-
          su u propagandi protivnici bogumilstva   dalje su i za sebe i svoje susjede bili poznati   na ploča šrafovima pričvršćena na minaret
          koristili da bi ih takvim predstavili. To   pod tim imenom.          džamije, desno od ulaza. Natpis je na arap-
          je, naravno, potvora jer su bogumili bili   Najzastupljenija je hipoteza o slaven-  skom jeziku i prijevod na bosanski jezik
          protivnici prosjakluka.           skom porijeklu Gorana, uključujući i Tor-  glasi: “Dogradio ovu veleljepnu džamiju
                                            beše iz Makedonije, Bošnjake i Pomake iz   Ahmed-aga u godini 1268. kao što je bila
                                            Bugarske. Gorani su, po svemu sudeći, prije   sagrađena 688. po Hidžri, i tarih joj reče.”
                                            prelaska na islam bili bogumili. Obračun s   I ovaj natpis i godina koja se pominje
                                            bogumilima ili Torbešima bio je surov, pa   izaziva znatiželju mnogih historičara i et-
                                            su morali da se sklanjaju i bježe u planin-  nografa. Svi oni postavljaju pitanje odakle
                                            ske i skrovite predjele kakvi su oni u koji-  islam na ovim prostorima daleko prije do-
                                            ma danas žive Gorani. Bogumili su najve-  laska Turaka Osmanlija. Odgovor se na ovo
                                            će utočište našli u Bosni u vrijeme Kulina   pitanje vjerovatno nalazi u predanju i do-
                                            bana, gdje postaju državna religija. Njihov   kumentima koji su pronađeni u posljednje
                                            progon traje i tokom kasnijih stoljeća, pa   vrijeme. Naime, tokom krstaških ratova
                                            tako u 85. članu Dušanovog zakonika iz 14.   iz Sirije je na prostor Povardarja, a kasni-
                                            stoljeća stoji da će se najsurovije obračunati   je i Gore, stigla poveća grupa muhadžira,
                                            s babunima (bogumilima).           pretežno zanatlija. Pošto su mahom bili
                                                                               iz provincije i grada Halepa, njihovi da-
                                            GORANI PRIHVATAJU ISLAM            našnji potomci još čuvaju porodično ime
                                               Zbog bliskosti bogumilskog učenja i   Halepovci (Aljabakovci ili Aljepovci) i ima
                                            islama i tolerantnog odnosa Osmanlija, sta-  ih u Mlikama, Kruševu, Dragašu i Reste-
                                            novnici Gore dobrovoljno primaju islam,   lici. Takođe ih ima i u Prizrenu, gdje su
                                            jer da je bilo prisile, to bi se prije desilo na   kovači i zanatlije. Ima ih i u drugim dije-
                                            prostorima koji su bliže putevima i gradskim   lovima Kosova i Makedonije. Postojanje


                                                                                                   STAV 17/10/2019  61
   56   57   58   59   60   61   62   63   64   65   66