Page 57 - STAV broj 241

Muhamed Hadžijahić o Muvekitu u “Novom Beharu”
SALIH SIDKI-EFENDIJA HADŽIHUSEJNOVIĆ MUVEKIT

U 19. stoljeću živio je i radio u Sarajevu vrlo zaslužan naučni radnik i napisao je jednu brošuru o igri dame. Sastavio je Devridaim (Vječiti
umjetnik, koji je po svom radu upravo evropskog kalibra, ali čije zasluge kalendar), a uređivao je i izdavao takvim (kalendar) za Bosnu i Her-
nisu dovoljno istaknute i ocijenjene. Ovog našeg kulturnog trudbenika cegovinu, koji je bio poznat do Stambola.
– slavnog Saliha Sidki ef. Hadžihusejnovića Muvekita – uzgred spomi- Zanimao se naročito matematikom i nasljednim pravom, a ostavio je
nju u svojim radnjama dr. Bašagić, H. Kreševljaković i H. M. Handžić. prepis jednog djela o feraizu, koje kasnije spominjemo.
Rođen je 1825. u Čajniču, a doselio se s ocem u Sarajevo 1826. Po Osim naučnog radnika, Muvekit je bio i umjetnik, naročito kaligraf, te
ocu Hadži Husejinu, sinu Fejzulahu ef., trgovcu, prozvana je ova po- je izradio jedan krasan en-am sa slikama Meke i Medine. Prepisao
rodica Hadžihusejnović. je djelo o nasljednom pravu Siradžijju, a u prepisu se odrazuje, po
Salih ef. je učio u Drveniji medresi pred Tahir-efendijom, a nakon toga Handžićevu pisanju, tačnost, strpljivost i vještina Salih-efendijina.
se bavio trgovinom; dućan je imao u Saračima. Trgovački tefteri, koje Po margini su bilješke, pisane prema raznim komentarima. Prilikom
je s pažnjom vodio, sačuvali su se kod njegovog sina Akifa ef. U ovo osnivanja Husrev-begove muvekithane, sastavio je godine 1860.
doba živio je u Sarajevu nekakav miralaj (pukovnik), poznavalac astro- tarih od 3 distiha nad ulazom.
nomije, od koga je Salih ef. učio astronomsku znanost po preporuci Značajno je što je Muvekit načinio dva globusa. Jedan, koji je rađen
nekog tadašnjeg paše. Osim toga, slušao je astronomska predava- prije okupacije, čuva se u muvekithani. Drugi globus, koji je veći,
nja Muhibića iz Neretve. Muvekit je izradio poslije 1878, a čuva se kod kuće Akif-efendiji-
Kad je Husrev-begov vakuf osnovao 1859. muvekithanu, Salih ef. je ne. (Njegov sin Akif ef. priča da je ove globuse radio na ovaj način:
postavljen za muvekita, a ovu je službu vršio do smrti (oko 30 godi- “Izrezao bi mukavu kao kriške od karpuze, pa bi je izlijepio i načinio
na), po čemu je poznat s pridjevkom Muvekit. Uz to je bio hafizi-ku- dvije polovine. Te bi polovine sastavio i kroz sredinu stavio osovinu.
tub u Husrev-begovoj knjižnici, ali je radi zaposlenosti imao redovito Tada bi uzeo neku bijelu boju, kojom bi svako jutro mazao svoj rad.
zamjenika. U tom svojstvu je sastavio katalog knjiga Husrev-begove Na neki sanduk stavio bi loptu, pa bih je ja okretao, a on bi je gladio
biblioteke, koji je sačuvan. (...) i uljepšavao. Pošto bi to bilo gotovo, počeo bi je šarati.”) Muvekit
Salih ef. je znao, osim bosanskog, turski i arapski jezik, a poznavao je je pored toga napravio jednu polukuglu na kojoj su naznačene zvi-
i perzijski. Ostavio je tri sina, Husein ef. muvekita, Vejsil ef. i Akif ef., jezde što se iz Sarajeva vide, a ovaj se rad čuva u vakufskoj upravi.
koji i danas radi kao muvekit u Gazijinoj muvekithani i obavlja dužnosti Pri popravcima vakufskih objekata Muvekit je fungirao kao tehnič-
knjižničara u Begovoj kutubhani. Muvekit je napisao na turskom jeziku ki stručnjak, naročito prilikom obnove Hanikaha poslije požara od
historijsko djelo Povijest pokrajine Bosne, zbog čega je postao ne- g. 1852. radio je planove za kuće i dućane, a osim toga izradio je
obično slavan. Radio je oko 15 godina, do 1887, ovu radnju i saku- nacrt za drvenu konstrukciju šadrvana Begove džamije (8 stupova
pljao građu po sidžilima, vakufnamama, medžmuama, turskim historij- i šiše). Izvrstan poznavalac sarajevske prošlosti g. Muhamed Bra-
skim djelima etc., koje on ne navodi. Djelo obrađuje period od Fetha vo tvrdi da je Muvekit sastavio plan Sarajeva, od koga se jedan fra-
(s kratkim uvodom od Kulina-bana) do okupacije po Austriji. Za ovu gment nalazio u vlasništvu Brave, ali za ovo ne zna Akif ef. Napo-
povijest napisao je Truhelka 1912. godine da je obrađena temeljnim kon, Muvekit je izrađivao tadašnjim taščijama (klesarima) nacrte za
poznavanjem turskih i donekle evropskih historika. Original se čuva u nadgrobne spomenike.
arhivu Zemaljskog muzeja (br. 1164), jer su ga poslije smrti njegovi Prema ovim podacima, koje smo sakupili naročito od Akifa ef. i Mu-
nasljednici prodali zemaljskoj vladi. (...) hameda ef. Brave, zaključuje se da je Muvekit vrlo zaslužan, te bi
Osim historiografije, Muvekit je zapisivao u jednoj svojoj medžmui vrijedno bilo da se detaljno obradi život i rad ovog našeg rahmetlije
(kod Akif ef.) neke bilješke iz područja astronomije. Pored toga, i da se njegova Povijest Bosne što prije izda

u još neobjavljenoj knjizi Ehli-bejt u kul- u austrougarsku vojsku, u koju su, po tadaš- akšamski vakat iftarili u haremu ove dža-
turnoj i duhovnoj baštini Bosne. njem zakonu, morali ići. Također, ovdje je mije. Jedan od vremešnih derviša kaže da
Predaja kaže da su za vrijeme Au- narod sve do sedamdesetih godina prošlog se ovo radilo i za vrijeme stare Jugoslavije,
stro-Ugarske sarajevski momci često po- stoljeća obilježavao Sultan Nevruz, prvi dan kao i u komunizmu. “Ovo je mjesto sto po-
sjećivali turbe u Vinogradu. Tu su od Allaha, proljeća i hazreti Alijev rođendan. U mahali sto provjereno. Ko bi otiđi gore, dova mu
dž. š., tražili da ih se zaštiti od regrutiranja se sjećaju da bi ljudi postili te dane, pa bi u se odmah primala, zbog tih zatova koji su
unutra. Iza rata sam sa derviš Ramom bio
u toj džamiji. Učili smo zikir čitavu noć
za ozdravljenje jedne žene. Vjerujte mi da
je nemalo zatim žena potpuno ozdravi-
la – eno je, i sad je vitalna i zdrava. Bio je
običaj da se prvo klanja istihara, dva rek-
jata, a onda je vrlo često ljudima ispadalo
jal na san, jal nekako drugo, da odu gore u
džamiju u Roginoj, i da se tu uči zikir, ili
tevhid, da se dadne sadaka i da se murada
za ono što je čovjeku potrebno. Danas, na-
žalost, nije više tako česta pojava da ljudi
dolaze na murad ovdje, ni bilo gdje drugo.
Sve se promijenilo i nema više stare sara-
jevske uleme. A onda se to sve pobatalilo i
zaboravilo. Ljudi koji su dolazili sa strane
više nisu imali osjećaja za te stvari.” n

STAV 17/10/2019 57