Page 60 - STAV broj 406

DRUŠTVO

Nihad Klinčević, istraživač i publicista

PORUKA S NIŠANA:

BOŠNJACI SVOJI NA SVOME

Klinčević se posebno bavio nišanima iz rane faze osmanskog

Piše: Jakub SALKIĆ doba, nišanima koji su, kako ih on zove, “blizanci stećaka” i koje
je nauka nekako preskočila.

ada prolazite pored mezarja, dobro čak i natpise na bosančici, gdje se nišan os- “Ljudi su promijenili vjeru, ali su osta-
se zagledajte u nišane. Na njima lovljava kao biljeg kako se oslovljavao i na li u svom načinu poimanja svijeta. Nišan
ćete pročitati priču o onima što leže stećku ‘asi bileg Sulejmana Škopice’, ‘asi bi- je postao novo obilježje dobrih Bošnjana,
Kispod kamenja, ali i priču o nama, leg Mahmuta Brankovića’. To su stvari koje koji su prihvatili novu vjeru i nastavili se
nama koji hodimo pokraj njih. moramo ponovo istraživati, mnogo je toga ukopavati pored stećaka. Imamo na stoti-
Nihad Klinčević, istraživač i publicista, nestalo, ali srećom, ostalo je nekih primjeraka ne mjesta mješovite nekropole – stećke i
prije deset godina zagledao se u nišane i po- koji nam mogu potvrditi da je ovdje prisutan rane oblike nišana, koje, nažalost, neki i
želio da nam ispriča njihovu priču. Od tada dugi kontinuitet i da je lokalno stanovništvo danas ubrajaju u stećke, ali to su nišani,
istražuje nišane. Prvo se godinama upozna- promijenivši vjeru zadržalo svoju tradiciju, imaju sve odlike nišana. Prva orijentacija
vao s literaturom, zatim je prešao na onaj skoro sve do 17. stoljeća”, govori Klinčević. nišana je bila kao i orijentacija stećaka i
teži dio, terenska istraživanja. “Nišan je naziv za nadgrobni spomenik odudara od današnje orijentacije prema
“Tako je krenula jedna divna priča koja muslimana u Bosni i Hercegovini. Nišan Kibli. Stanovnici tadašnje Bosne, Bosne
čovjeka sve više uvlači u tu oblast, dotle da je ustvari vertikalno oblikovano kamenje 15. stoljeća, bili su upoznati s islamom
nišani počnu govoriti priču staru 500 godina iznad grobova muslimana čiji je oblik u koliko je to bilo moguće, ali to je samo
o ljudima i događajima. Oni pričaju priču o osnovi čovjekolik. Riječ nišan perzijskog je pokazatelj da nije bilo prisile, nije bilo
našim precima, o Bosni”, govori Klinčević. porijekla, a znači cilj, meta, biljeg, odliko- strogoće, nego je sve išlo polahko. Tre-
Proučavanjem nišana bavili su se naši vanje, nadgrobni kamen, znak, znamenje”, balo je vremena da se sve uskladi i da se
brojni naučnici Ibrahim Pašić, Šefik Bešla- navodi Klinčević u svojoj knjizi “Nišani u prihvate u potpunosti pravila islama. Ni-
gić, Marko Vego, Vladislav Skarić, Milenko Bosni i Hercegovini”. kada i nigdje na terenu nisam naišao na
Filipović... Postoji kontinuitet rada pojedi- to da su skidane dekoracije s prvih niša-
načnih naučnika, ali nije bilo nekog većeg i NIŠANI, A KAO STEĆCI na koje odudaraju od islamskih pravila”,
znatnijeg naučnog institucionalnog pristupa. Prema Klinčevićevim riječima, ovi ni- kaže Klinčević.
Klinčević se posebno bavio nišanima iz šani iz ranog osmanskog perioda, s neislam- Područje istočne Bosne je, prema nje-
rane faze osmanskog doba, nišanima koji su, skim ukrasima, s prikazima ljudskih likova, govim riječima, prava riznica u pogledu
kako ih on zove, “blizanci stećaka” i koje je životinja, prikazima lova, govore nam da u starih nišana, posebno prostor oko Roga-
nauka nekako preskočila. tom periodu nije bilo strogosti u pogledu tice, tu je nevjerovatan broj ranih nišana
“Ne bih ulazio u razloge da ne bih ula- vjere, nego je ljudima ostavljeno da gaje svo- i stećaka i najveći broj nišana s natpisima
zio u teorije zavjere, ali činjenica je da po- ju tradiciju te se tako ispreplitala srednjo- na bosančici, srednjovjekovnom bosan-
stoje nišani koji imaju iste ukrase kao steć- vjekovna kultura s dolazećom osmanskom skom pismu, što upravo ukazuje na kon-
ci, da postoje nišani s prikazima životinja, kulturom i kulturom Istoka, a u čemu se tinuitet i nastavak tradicije stanovništva u
ljudskih figura, prikaza lova, spirala, svega ogleda specifičnost bosanskohercegovačke novom, Osmanskom Carstvu. Moguće je,
onoga što možemo vidjeti i na stećcima, pa kulture i tradicije. dodaje on, da je taj prostor uz Drinu odra-
nije imao kulturnu razmjenu s prostorom
današnje Srbije, koja je ranije bila ušla u
sastav Osmanskog Carstva, a samim tim
i dodir s islamom.
“U prvoj fazi nišani su bili masivni,
poput stećaka. Tadašnji klesari nastavili su
izrađivati nišane zadržavajući raniji obra-
zac. Masivnost ih je, zapravo, i očuvala do
danas; da su manji, vjerovatno bi s vreme-
nom nestali. U toj ranoj fazi nailazimo na
nevješto izrađene turbane, na nišane zasvo-
đene piramidalno. Zanimljivo je da smo tu
tradiciju piramidalno zasvođenog nišana oži-
vjeli, pa su danas naši šehidski nišani takvi,
rađeni su po obrascu prvih nišana na ovim
prostorima”, govori Klinčević.

60 16/12/2022 STAV