Page 63 - STAV broj 406

i oko nje se uskoro razvi čaršija i u Fojni- cijelo Sarajevo i svu okolinu. Osiromaše-
cu, sasvim obnovljenu nakon požara koji ni i pogorjeli narod nije mogao obnovi-
izazva Eugen Savojski, opet nahrnuše tr- ti ovu bogomolju jer nije imao novca ni
govci. Džamiju ovu narod nazva Čaršijska, da pridigne vlastite spaljene kuće. Zbog
a Hadrovu sasvim prepusti sufijama, koji toga su Fojničani svakom ko bi prošao
su težili ka skromnosti i nisu podržavali kroz njihovu kasabu iznosili svoju muku
gradnje raskošnih džamija i kazivahu na i, ispraćajući ga, molili ga da vidi, u Sara-
svojim predavanjima da se po visini mu- jevu, u Tuzli, u Travniku, u cijeloj Bosni,
nare u nekom mjestu može vidjeti koliko ne bi li se kako skupilo što para da barem
se taj džemat uzoholio, nju prozvaše Atik krov podignu pa da ne kisnu za vrijeme
džamija, Stara, kao da hoće reći da je vri- namaza ili da barem raskrče paljevinu
jeme pregazilo i nju i njenog graditelja i pa da ne budu sasvim crni i garavi kada
one koji klanjahu u njoj. klanjaju u njoj, a drugog mjesta za na-
Uskoro, oni koji klanjaše u Čaršijskoj maz nemadoše.
džamiji sebe počeše smatrati ljudima mo- Ta kuknjava i prosjačenje dosadi dje-
dernim i naprednim i gradiše se oni kako vojkama iz mahale. Njih tri se jednog dana
im nijedna novina nije strana i kako su im dogovore da se nikako neće udavati, a svoj
duše otvorene za sve što izbija ispod ko- će miraz sav dati onome ko pristane da
raka ljudskog napretka. To nisu direktno obnovi njihovu džamiju. Kada su čuli za
govorili, ali iz njihovih riječi razumijeva- to, njihovi očevi zavezaše jezike, strašno
lo se da su oni koji idu u Atik-džamiju za se postidješe i krenuše u akciju. Organi-
njih nazadni i zaostali ljudi, pregazilo ih ziraše oni cijeli komšiluk i zaputiše se u
vrijeme pa svakoj novini zamjere i iška- šumu pod Vranicom te sasjekoše stotinu
ju je od sebe. Ta besmislena naklapanja stabala. Od njih sjarmačiše oblovinu za
tih novopečenih bogatuna, koji se obo- duvarove i za krov i za munaru i onda če-
gatiše na muci pogorjelih Sarajlija, koji- kahu majstore da sve to stešu i sastave u
ma papreno prodavaše oblovinu i dasku, džamijski oblik. Ali majstora u to vrijeme
ne smetahu sufijama i ljudima učenim nije bilo ni za iladž, u zlato da ih okivaš,
koji dobro razumijevahu Božije nakane a sva Bosna bijaše u potrebi.
o skromnosti ljudskog bića i insanovom Kazuje se da su se majstori, koji do-
muhtačenju prema zraku, i vodi, i suncu, đoše u Sarajevo da ondje krče paljevinu
i zdravlju, i svemu. Ali smetahu ostalima, i popravljaju džamije, karavan-saraje,
pogotovo onima koji se ne snađoše u no- hamame i tašlihane, zaputili u Fojnicu
vim vremenima, pa osiromašiše, a ne mo- kada su čuli da ondje žive djevojke s ta-
gahu nikako u svome duhu naći mudrost kvim ponosom da će i usidjelice ostati,
skromnosti, već izbijaše otuda i širiše se ali nama, fojničkog, ne daju, nikako, ne.
po njima samo zajedljivost i zavist prema Dolazili su otad svakog petka, redovno.
drznicima, koji nađoše u sebi svakakvu Svoj jedini slobodan dan u sedmici ko-
bezobzirnost u hrljenju ka novcu i želji ristili su da obnove džamiju, a najmla-
da se obogate. Oni niti mogahu da zauz- đi među njima zagledaše se u fojničke
samostan premjeste s Trgovišća te se osa- daju svoj nefs pa da se, skupa sa sufijama djevojke, koje bijahu na glasu i sa svoje
miše na padine Križa, brda ponad varoši. i ljudima od duha, bace na sedždu na kili- ljepote, nadaleko, makar onoliko koliko
Bilo je to godine 1551, a izgradi je neki me u Atik-džamiji, niti mogahu podnije- bijahu na glasu po svom ponosu, a ostali
Mustafa, sin Hidrov, ili Hadrov, neki ti da klanjaju skupa s njihovim najvećim Fojničani po svojoj pismenosti, mudrosti
hroničari pisaše i Mustafa Hadr. Pedeset dušmanima, novopečenim bogatunima u i po gospodstvu. I najesen sve se pouda-
godina poslije glavnica vakufa ove dža- Džamiji čaršijskoj. Hraneći se srdžbom doše, osim one tri. One se sasvim zako-
mije, kako to iz popisnih deftera iščitaše i bijesom iz sebe, oni osamnaest punih vaše u zakletvu i svoje miraze uznesoše
drugi hroničari, iznosila je 28.000 akči godina zaobilaziše obje bogomolje. I ko na krov džamije kada bijahu uspravljene
– imamu i hatibu, halifi Mehmedu, pla- zna koliko bi još da u Fojnici ne niknu i prve grede i nakitiše ga da se sija i šareni
ćano je šest akči dnevno, mujezinu Isau, treća džamija. Nju u Pavlovcu, gdje naj- i da se vidi od Kreševa, i od Podastinja, i
sinu Husrefovom, četiri akče, poslužitelju više bijaše onih koji prestadoše ići u dža- s Lepenice, ali udati se ne htje ni jedna.
jednu akču, a muteveliji vakufskom dvije miju, podignu Hadži Muharem-efendija, Niko ih više na udaju nije mogao privo-
akče dnevno. Pola stoljeća potom niknu Alah neka mu svako dobro upiše u sud- ljeti pa ni besjedom kako među majsto-
u Fojnici i druga džamija. binske knjige. rima bijaše i takvih koji se kaniše odreći
Drugu džamiju u Fojnici podignu kre- miraza. Ne, rekoše one i zakletvu svoju
ševsko-fojnički kadija Šaban Ahmet-efen- PONOS DJEVOJAČKI tri puta zaokružiše ugljenom sa sagorjelih
dija, a bijaše godina 1666. Šabanova Kada je u Fojnici izgrađena i treća greda njihove popaljene džamije – jer su
džamija bijaše nekoliko puta veća od džamija, Staru ili Atik džamiju prozvaše radnici, kada su raskrčivali paljevinu, u
Hidrove i bi natkrovljena kupolom. Sta- Srednja, jer se našla tačno između Čaršijske zidu pronašli jedno tajanstveno udublje-
jaše ona bliže Pazarišću i, kako god je fra- i Hadži Muharemove džamije. Ovaj naziv nje, a kada ga otvoriše, u njemu nađoše
njevački samostan nekada stajao u centru sudari se s jednim drugim, koje dobi kao stari Kur’an rukom prepisan, a vatra do
varoši – a Fojnica, kazuju historičari, bija- uspomenu na princa od Savoje. Priča o njega ne dođe i on ostade sasvim netaknut
še, uz Srebrenicu, najveća varoš u Bosni u tome ide ovako: – i još rekoše: “Kako god u šejtanskoj va-
vrijeme kada je osvojiše Osmanlije – tako Kazuje se da je i Atik džamija izgorje- tri ne gori Božija riječ, tako ne izgara ni
se ona sada uzvisila usred fojničke kasabe la onomad kada je Eugen Savojski spalio djevojačka zakletva.” Otad narod džamiju

STAV 16/12/2022 63