Page 57 - STAV broj 244

POLITIKA
Fotografija nastala po
osvajanju Grabeža

da s nemoguće hrabrim ljudima učestvu-
jem u oslobađanju kasarne Grabež. Kada
smo stavili u okruženje Ključki bataljon
VRS-a, koji se bio uklinio tamo prema na-
selju Spahići i kontrolirao komunikaciju
Bihać – Pokoj, pustili smo ih da napuste
tu teritoriju, razvukli smo bili puškomi-
traljeze i mitraljeze i gledali dok su se oni
izvlačili u koloni po dvojica tenkovskim
putem ispod Alibegovića Kose i oni koji
su tu bili, a još ih je puno živih, to dobro
znaju. To zna njihov komandant bataljona
i njihovi komandiri četa. Ni jednog met-
ka na tu opkoljenu kolonu nismo ispali-
li. Nama nikad nije bio cilj da bilo koga
ranimo ili ubijemo osim ako na to nismo “Naši oslobodioci bili su takvi da su ovdje držali cijeli
bili prinuđeni. Dakle, samo u nuždi i sa- jedan bataljon u okruženju, nisu ih htjeli ubiti niti zarobiti
moodbrani kada smo morali pucati. Imali
smo puno pravo, ali nismo pucali po toj već su ih pustili da se povuku i mirno napuste ovo mjesto.
koloni i oni to vrlo dobro znaju. Meni su I zbog toga je zaista nedopustivo da se takve ljude i heroje
komandant tog Ključkog bataljona i ko- pokušava ocrniti i prikazati kao zločince. Mi to nećemo
mandiri četa nakon rata poslali poruku u
kojoj se zahvaljuju na tom činu”, prisjetio dopustiti”, poručio je Zulić
se legendarni komandant Šargan.
da je četa ABHO Drugog korpusa VRS-a. u kontakt sa stanovništvom i govore da su
OPJEVANO HEROJSTVO Znači, probijaj tu i tih smo dana skrojili 516. brigada, i to je prilično uspjelo, našli
Mirsad Selmanović početkom 1992. godi- plan gdje će ko i šta će raditi. Tako smo smo im na kartama 516. brigadu, koju mi
ne napustio je JNA i vratio se u rodni Bihać, otišli do Kulen-Vakufa. Problem je bio nismo ni imali. E sad ovamo, prvo je inter-
u kojem se uključuje u organizaciju otpora 10.000 vojnika od Tršca do Radića Mosta venirao na nas Kninski korpus, pa Lički,
agresiji na Bosnu i Hercegovinu. Obavljao i žestok napad iz RS-a zajedno s Fikretom a ovamo je već bio Banijski i Kordunski.
je dužnosti komandanta 501. brdske brigade Abdićem. Ponovo je Velika Kladuša pala Vojska Republike Srpske bila je već došla
5. korpusa ARBiH i načelnika Štaba 5. kor- i odavde smo izdvajali jedinice. Tamo je ovdje kad smo se mi dogovorili, ispali su
pusa, dva je puta ranjavan u odbrani Bihaća ostala samo naša 506. brigada i jedan manji gore na Tihotini prvo, pa dolje, ostalo su
i domovine Bosne i Hercegovine. Opjevan dio 517. brigade, sve je bilo ovamo upotri- sve radili ovi drugi. Tada se već vidjelo da
u poznatoj ratnoj pjesmi Besmrtna je Prva jebljeno. Razmišljali smo, nismo bili toliko su oni. Ta SAO Krajina istrošena i, gdje
bihaćka brigada kao vođa i komandant bez naivni, da bi otud mogla neka četa da udari, god su se dogovorili Republika Srpska i
premca, na Grabežu se prisjetio dana kada ali je UNPROFOR ondje bio i nisu valjda SAO Krajina, nisu ispoštovali to. Ta Voj-
je sve mirisalo na pobjedu 5. korpusa nad tolike budale da kroz njih probijaju tolike ska RS-a bi pala, nije mogla to ispoštova-
daleko nadmoćnijim neprijateljima. snage, tenkovi i minobacači. Tada smo re- ti, a onda je došao Manojlo Milovanović
“Na Alibegovića Kosi, pet-šest dana grutni bataljon poslali, u toku probijanja ovamo kada su oni bili ušli u Sokolac na-
prije osvajanja kasarne Grabež, zarobljen je linija ovdje, da idu od Tršca duž granice domak Bihaća. Molio sam Hadžifejzovića
vojnik. Pitam ga koja je četa, a on odgovara sve do Velike Kladuše i svugdje da dođu da mi osigura gostovanje s njim na FACE
TV da ga pitam otkud on ovamo. Gdje
je to on probio liniju i došao do Bihaća?
Dakle, zloupotrijebljena je SAO Krajina
tada i Fikret Abdić, što je dovelo 5. kor-
pus ovdje. To je bilo jedno nenormalno
iskustvo za jedinice 5. korpusa. Više ova
kasarna nije pala. Ovdje je to zaključano
i to smo dobro branili i opstali smo tu”,
naglasio je Selmanović.
U vrijeme zauzimanja kasarne Gra-
bež u potpunosti je razbijen Drugi kra-
jiški korpus Vojske RS-a, što je jedi-
nicama 5. korpusa ARBiH osiguralo
napredak ka daljnjem oslobađanju oku-
piranih teritorija. Ovogodišnje obilje-
žavanje godišnjice oslobođenja Grabeža
održano je u organizaciji Planinarskog
društva “Grabež”. Na ovaj način, isti-
ču iz ovog udruženja, postignut je cilj
Spomen-ploča očuvanja historije i dodaju kako neće
podignuta u znak
sjećanja na borce odustati od njenog očuvanja i toga da
koji su poginuli na ona ostane upamćena i kod budućih
Grabežu generacija. n

STAV 7/11/2019 57