Page 69 - STAV broj 249

Period u kojem je živio i djelovao Smaj-
lović zahtijevao je od njega da bude i “ki-
šobran” za projekt koji je pokrenuo i za
autore koji su u njemu pisali. Upravo je taj
pritisak iznutra i izvana utjecao na njego-
vu tragičnu smrt.
“Kao urednik publikacije otvorene svi-
ma koji su o islamu, islamskoj misli, kul-
turi i praksi imali šta da kažu i to znali u
pisanoj formi saopćiti čitateljstvu, kakva je
Islamska misao i bila, prof. dr. Ahmed-efen-
dija Smajlović nerijetko je morao da brani
objavljene tekstove i njihove autore i da
na sebe preuzima odgovornost i ‘krivicu’
pred vlastima, prvo državnim, a ponekad
i vjerskim”, dodaje dr. Bušatlić.
Da je Smajlović svoje srce vezao za ovaj
projekt, dokazuje Bušatlićeva tvrdnja kako Dr. Zuhdija Adilović u svojoj knjizi dva vrlo bitna medijska projekta Bošnjaka
se Smajlovićev odnos prema ovom projek- Modernisti i islam – utjecaj modernista na u 20. stoljeću.
tu nije promijenio ni nakon što više nije islamsku misao u svijetu i kod nas navodi pri- Pokretanje časopisa Novi horizonti 1999.
bio urednik. mjere tekstova iz Islamske misli koji potvr- godine u Zenici bio je svojevrsni nastavak
“Kada je uređivanje Islamske misli pre- đuju činjenicu o postojanju obnoviteljskih kursa Islamske misli. Nažalost, i ovaj projekt
pustio mlađima, prof. dr. Ahmed-efendija ideja tokom cijele komunističke vladavine, dijeli sudbinu Islamske misli, a to je trina-
Smajlović nije prestao da brine o daljnjoj iako je bilo kakva značajnija promjena u est godina trajanja. Već nekoliko godina
sudbini Islamske misli. Uspijevao je da u primjeni islama bosanskohercegovačkih djeluje vrlo problematična web-stranica
skromnom budžetu Starješinstva Islamske muslimana tada bila samo iluzija. pod istim imenom, ali s poprilično suprot-
zajednice u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Ahmed Smajlović nesumnjivo je je- nim sadržajem od časopisa Novi horizonti.
Sloveniji svake godine obezbijedi neophod- dan od najvećih vizionara koje je ima-
na sredstva za pokrivanje razlike u troško- la Islamska zajednica i koje su Bošnjaci “PREPOROD.INFO” – MEDIJSKI
vima izdavanja i štampanja, jer mali tiraž i imali u cjelini. Islamska misao, kao njego- ISKORAK ISLAMSKE ZAJEDNICE
pristupačna cijena revije nisu omogućava- va inicijativa i projekt, sa svim kasnijim Prednost i nedostatak velikih institu-
li samofinansiranje. Važnije je od toga bilo urednicima koji su doprinijeli afirmaciji cija ili organizacija nerijetko je upravo u
što je prof. dr. Ahmed-efendija Smajlović islamske ideje i očuvanju islamske vjere njihovoj veličini. Institucionalni rad i pro-
ostao redovnim i najproduktivnijim sarad- na ovim prostorima, ugasila se agresijom jekti koji iz njega proističu najbolje mogu
nikom Islamske misli, u kojoj je objavio pre- na Bosnu i Hercegovinu, iako je bila od- odgovoriti na izazove jednog vremena. Za
ko četrdeset originalnih tekstova, u kojima lično koncipirana i jako plodonosna, kaže ovogodišnji Dan državnosti Media centar
su predstavljani autori, djela, ideje, učenja, dr. Nezir Halilović. Islamske zajednice u BiH pokrenuo je novi
teme, propisi, knjige, institucije, prigode, portal Preporod.info.
problemi i izazovi”, zaključuje Bušatlić. “ISLAMSKA MISAO” NASTAVILA ONDJE Uoči 50. godišnjice pokretanja Prepo-
Osman Lavić u knjizi Bibliografija časo- GDJE JE “EL-HIDAJA” STALA roda Islamska zajednica pokrenula je inte-
pisa “El-Hidaje” i “Islamska misao”, objav- Početkom marta 1936. godine osnovana grativni i sinergijski portal koji će u svom
ljenoj 2001. godine, piše da je cilj pokreta- je Organizacija ilmije Kraljevine Jugosla- radu nastojati objediniti sve njene resurse
nja časopisa bio da pravilno i objektivno vije pod nazivom “El-Hidaje” sa zadatkom i kapacitete.
informira vjernike, “osnovnog nosioca vjerskog, moralnog, prosvjetnog i socijal- “Preporod.info je ime koje svjedoči opre-
svih vjerskih manifestacija”. nog podizanja muslimana. dijeljenost za kontinuitet preporođivanja
Prvi urednik Islamske misli bio je Ahmed U želji da na najbolji način odgovori zajednice i društva. Preporod se, uostalom,
Smajlović (1979–1980), koji je uredio 17 postavljenim zadacima, Organizacija ilmije može shvatiti kao dvoznačan pojam. S jed-
brojeva. Nakon njega, urednik je bio Me- pokreće svoj list pod istim nazivom El-Hi- ne strane, on podrazumijeva tradiranje, a
sud Hafizović (13 brojeva), a zatim Ismet daje. Prvi broj ovog lista izašao je u decem- s druge, neprestani razvoj i pogled u bu-
Bušatlić s najdužim uredničkim stažom bru/januaru 1936/1937. godine. Od tada, s dućnost”, stoji, između ostalog, u tekstu
(85 brojeva). Poslije Bušatlića urednici su kraćim prekidom (novembar 1938. – april “Preporod.info” – put ka novoj-staroj tradiciji
bili Enes Karić, Enes Durmišević te Šefik 1939), list će izlaziti sve do februara 1945. autora Adnana Muminovića, glavnog ured-
Kurdić, za čijeg je uredničkog staža zbog godine. U osam godišta izašla su 92 broja. nika MINA-e i web-portala Preporod.info.
agresije ugašen ovaj projekt. Pokušaj reak- Urednici El-Hidaje bili su hfz. Muha- Iz prethodnih primjera možemo za-
tiviranja u maju 1993. godine nije uspio i med Pandža, Mehmed Handžić, Šaban ključiti da su trajni samo oni projekti iza
došlo je do trajnog gašenja. Hodžić, Kasim Dobrača. kojih čvrsto i trajno stoje temeljne institu-
“Bez sumnje, Islamska misao je na po- U osam godišta objavljeno je 629 rado- cije Bošnjaka. Obaveza Bošnjaka, odnosno
lju informisanja vjernika odigrala veoma va iz područja raznih islamskih tema: tef- članova Islamske zajednice jeste da podrže
značajnu ulogu i bila ogledalo vremena sira, hadisa, fikha, ahlaka, vaza, te iz opće ovaj projekt u okviru vlastitih mogućnosti
u kome je izlazila. To će, vjerovatno, biti kulturne historije. jer je upravo medijski rad džihad vremena
tema istraživača historije i uloge pisane Osman Lavić uradio je dragocjenu bi- u kojem živimo. A obaveza istraživača, na-
riječi na našim prostorima, a ova biblio- bliografiju časopisa El-Hidaje i Islamske učnika i novinara jeste da istražuju bošnjač-
grafija ima za cilj učiniti preglednim bo- misli, što nam omogućava njihovu među- ku i bosanskohercegovačku periodiku jer
gatu građu Islamske misli i biti poticajem sobnu komparaciju i sagledavanje kroz ak- se mnogi odgovori za izazove u sadašnjosti
za takva istraživanja”, zaključuje Lavić. tualne kontekste i narative članaka u ova i budućnosti kriju u našoj prošlosti. n

STAV 12/12/2019 69