Page 69 - STAV broj 431
P. 69
Husein Bašić (Brezojevica, 1938. – Po- se novoformiranom Crnogorskom druš- nagradu za najbolji roman na temu revo-
dgorica, 4. 11. 2007) je književnik, hroni- tvu nezavisnih književnika i Crnogorskom lucije, a osim ovih, dobitnik je i nagrade
čar, istraživač i sakupljač narodnog stva- PEN centru. Bio je redovni član Dukljan- „Isak Samokovlija”, kao i brojnih drugih
ralaštva Bošnjaka. ske akademije nauka i umjetnosti, iz koje književnih i društvenih nagrada i priznanja.
Nakon završetka Filozofskog fakulteta duže je protestno istupio 2004. godine. Tokom Cjelokupno Bašićevo književno djelo, bilo
vrijeme radio je kao profesor u gimnazi- više od četiri decenije stvaralačkog rada da je riječ o poeziji ili prozi, svoje uteme-
ji, a onda u Ministarstvu za obrazovanje, Husein Bašić objavio je deset romana, ljenje nalazi u narodnom stvaralaštvu i
nauku i kulturu Crne Gore. Pisao je poe- jedanaest knjiga poezije, tri knjige priča životu običnog bošnjačkog čovjeka. U
ziju i prozu i bavio se prikupljanjem, istra- i novela, kao i više antologija iz usmene svojim djelima Bašić prikazuje cjeloku-
živanjem, proučavanjem, objavljivanjem i književnosti Bošnjaka Sandžaka. pnu životnu dramu bošnjačkog naroda,
prezentacijom usmene književnosti san- Autor je petoknjižja „Zamjene”, koje se njegovu sudbinu i kontinuiranu borbu za
džačkih Bošnjaka. Osnivač je Udruženja smatraju kapitalnim djelom cjelokupne očuvanje identiteta Bošnjaka, njegove
„Almanah” i pokretač i prvi urednik isto- bošnjačke i južnoslavenske pismenosti kulture i tradicije, kroz različite historijske
imenog časopisa za proučavanje, zašti- uopšte. Za roman „Tuđe gnijezdo” dobio periode i događaje.
tu i prezentaciju kulturno-historijske ba- je nagradu „Svjetlosti” za najbolji roman Za sveukupan književni rad i stvaralaštvo
štine Bošnjaka. Od 1996. godine bio je godine, kao i najveće crnogorsko držav- i poseban doprinos razvoju kulture san-
predsjednik Kulturnog društva Bošnjaka no priznanje „Trinaesto julsku nagradu”. džačkih Bošnjaka, Bošnjačko nacionalno
Sandžaka „Preporod”. Isti roman uvršten je u programe lektire vijeće dodijelilo je 11. maja 2005. godi-
Od 2002. godine bio je predsjednik za srednje škole, kao i u programe studi- ne Huseinu Bašiću najveću nacionalnu
Udruženja književnika Crne Gore, iz ko- ja književnosti u Bosni i Hercegovini. Za nagradu sandžačkih Bošnjaka „Povelju
jeg je istupio 1990. godine, priključujući roman „Krivice“ dobio je jugoslavensku Kulina bana”.
drugo oko, kao da nišani, ne više u svog dušmanina, već u je prošlo olovo za bijelim svjetlećim tragom koji je ostao u nje-
Jašara, koji ga je gledao začuđeno, ne znajući je li bolje ima- govim očima. Ne nađe ništa. Ni puške, ni rane. Samo se Zito
ti takav san ili bečiti u tavan, čekajući jutro i spasenje koje Kamenac osmjehivao kroz poluotvorena usta kao da ih je neko
nikako da dođe. usadio u ćelavu majmunsku glavu koja se smije.
Jašar zamisli, a potom nazrije pušku u njegovim rukama, Jašar se okrenu na drugu stranu, ali i tamo, u tami, ležao
ču prasak, blizak i zaglušujući, krik i pad čovjeka koga je pro- je Zito Kamenac i osmjehivao se majmunskim zubalom iz po-
strijelio kuršum i skoro da krenu da mu je otme, ali vidje da luotvorenih usta.
su mu ruke prazne i da je onaj prasak bio u njemu, i kuršum je
prošao kroz njega, zato prepipa tijelo i potraži ranu kroz koju (odlomak iz romana) n
STAV 9/6/2023 69