Page 70 - STAV broj 431

KRAJOBRAZI BOŠNJAČKOG IDENTITETA

NA FILMSKIM POČECIMA BH.

KINEMATOGRAFIJE STOJE

“DEBELE GOSPOĐE

IZ SARAJEVA“

odine 1879. u drvenoj zgradi na i to prema mađarskoj melodrami Szulamit, autori prvih animiranih filmova u bosan-
Cirkuskom trgu kod današnje sa- ljubavnoj priči o djevojci Szulamit i ratni- skohercegovačkoj kinematografiji javljaju
rajevske „Skenderije“ održana je ku Abšalomu, pod rediteljskom palicom u Vefik Hadžismajlović – Izlog (1962), Nok-
Gprva filmska projekcija u Bosni i to vrijeme razvikanog njemačkog reditelja turno (1964) te Hajrudin Krvavac. Razvoj
Hercegovini. Filmske predstave početkom mađarskog porijekla Eugena Illesa. U fil- proizvodnje igranoga filma u Bosni može
20. stoljeća predstavljaju moderno čudo mu glume mađarski i njemački glumci, a se podijeliti u nekoliko razdoblja. Poslije-
koje je sa sobom dovela nova austrougarska zanimljiv je jer donosi kadrove Mostara tog ratno razdoblje obilježeno je savladavanjem
vlast, a građani filmove mogu gledati u pu- vremena i vrvi pokretnim slikama bošnjač- zanata, naročito snimateljskoga i režisersko-
tujućim kinima sve dok Italijan Giovanni kog kulturnog naslijeđa koje je očito bilo ga. Logično je bilo da su se za prve igrane
Fabris 1907. godine nije otvorio prvo stalno egzotično i prijemčljivo stranim filmašima. filmove u našu sredinu dovodili reditelji iz
kino u Sarajevu pod nazivom „Edison Ame- No, vrlo je teško pratiti vremenski tok filmskih središta s izgrađenijom filmskom
rikan Bioskop“. Međutim, ova sarajevska nastanka prvih filmova u našoj zemlji te i dramaturškom tradicijom, ali tužna oso-
atrakcija nestala je s lica zemlje 1911. go- se oni uglavnom datiraju prema vremenu benost bosanskohercegovačke kinemato-
dine, kada je i kino i cijela arhiva izgorjelo prikazivanja, a ne snimanja. Naime, prika- grafije predstavlja i nepovjerenje prema
u požaru. Već 1912. godine Albert Metz i zivanje prvog domaćeg bh. filma u Druš- rediteljima poniklim u našoj sredini. Na
njegova sestra Paulina Valić otvaraju novo tvenom domu u Sarajevu izazvalo je odu- prijelomu pedesetih i šezdesetih godina
i puno modernije kino pod nazivom „Apolo ševljenje građanstva. Ono se datira na 24. 20. stoljeća osnovano je preduzeće Sutjes-
kino-teatar“, koje je u to vrijeme imala nev- 8. 1906, a ime filma je neobično i duhovi- ka film, koje će okupiti nova autorska ime-
jerovatnih 600 mjesta. Bilježi se u Filmskoj to u isto vrijeme: Polazak debelih gospođa iz na, čija će djela pobuditi izuzetnu pažnju u
enciklopediji Jugoslavenskog leksikograf- Sarajeva (Die Abfahrt der dicken Frauen von zemlji i inozemstvu. Okrenuti događajima
skog zavoda „Miroslav Krleža“ (1986) da Sarajevo). S obzirom na to da je film prema i temama svakodnevnice, obdareni izuzet-
je prvi igrani (nijemi) film u Bosni i Her- dostupnim izvorima bio prepun prizora iz nom dokumentarističkom osjećajnošću i
cegovini snimljen 1916. godine u Mostaru, svakodnevnog života Sarajlija, legenda kaže osobenim darom, autori pripadnici bošn-
da je konzervativnoj sredini bio i šokantan jačkoga naroda čine okosnicu „sarajevske
te da je dugo vremena bio glavna tema po škole dokumentarnoga filma“.
čaršijskim sijelima.
Bošnjaci su u nekadašnjoj jugoslaven- ZAŠTO JE 1918. GODINE 94,65 POSTO
skoj kinematografiji bili najviše zastupljeni BOŠNJAKA BILO NEPISMENO
u okviru homogene cjeline koju predstavlja Nakon završetka Prvog svjetskog rata i
naziv Bosanskohercegovački film, ali bošnjački ulaska Bosne i Hercegovine u sastav Kralje-
glumci, reditelji i scenaristi značajno djeluju vine Srba, Hrvata i Slovenaca, za obrazovanje
i u filmskim središtima izvan matične do- Bošnjaka nastupile su raznovrsne neprilike i
movine. Po završetku Drugog svjetskog rata nevolje u tolikoj mjeri kao nikada do tada. Osi-
organiziraju se republičke kinematografije, romašenje bošnjačkog stanovništva u Bosni i
pa tako dolazi i do osnivanja proizvodnog Hercegovini pogađalo je i šire slojeve naroda,
filmskog središta u Sarajevu 1947. godine. vjerske službenike i muallime u mektebima,
Od Bošnjaka izdvajamo Esada Tahmiščića koji su došli u bezizlazan položaj. Razlozi za
i Rasima Hadžikadrića, koji su svoje fotoa- to bili su brojni, ali je više od svega neimaš-
parate veoma uspješno zamijenili prvim tro- tina bošnjačkog stanovništva uzrokovana
fejnim kamerama i njima snimili prve sto- tzv. agrarnom reformom, koja se u neku ruku
rije mjesečnika „Bosna film“. Vizuelizacija svodila na preraspodjelu zemljišnih dobara
i narativna koncepcija mjesečnika pokazala na štetu bošnjačkog stanovništva. Za mnoge
se veoma značajnom za dalji razvoj bosan- Bošnjake to je značilo ostajanje bez osnovnih
skohercegovačkog dokumentarnog filma. sredstava za život i golu egzistenciju. Ta do-
Uporedo s dokumentarističkim opredjel- gađanja nisu u svemu mimoišla ni vakufska
jenjima, neki od autora Bošnjaka pokazu- dobra, pa su prihodi i po toj osnovi utanjili,
ju sklonost i prema animaciji. Tako se kao ako ne i presahli, što je dovodilo u nezavidan

70 9/6/2023 STAV