Page 50 - STAV broj 322-323

DRUŠTVO

65 godina od smrti nepokolebljivog Mostarca

HUSAGA ĆIŠIĆ BIO JE

BESKOMPROMISAN U BORBI

ZA OČUVANJE BOŠNJAKA I

BOSNE I HERCEGOVINE

Bio je jedan od pokretača Muslimanske rezolucije grada Mostara 1941. godine protiv ustaških
zločina. Član je 3. zasjedanja AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a. Na Trećem zasjedanju AVNOJ-a podnio
je amandman o bošnjačkom nacionalnom pitanju, koji, nažalost, nije usvojen. Bio je predsjednik
Vakufsko-mearifskog sabora u Sarajevu do 1945. godine. Kao član Ustavotvorne skupštine DFJ,

nije bio zadovoljan nacrtom novog Ustava jer u njemu nije bilo šeste baklje koja bi simbolizirala
Bošnjake kao narod ravnopravan ostalim narodima Jugoslavije. Iz tih razloga Husaga je 18. januara
1946. godine predložio amandman na član 3. prijedloga Ustava u kome je tražio da se, umjesto pet,
ugradi šest buktinja u grb, a koje bi simbolizirale: Srbe, Hrvate, Slovence, Makedonce i Crnogorce,
kao i ravnopravne federalne jedinice tih naroda. Prijedlog Husage Ćišića nije bio prihvaćen.

Piše: Alija ČOLAKOVIĆ Ko je bio Husein (Husaga) Ćišić? Za- 65 godina od smrti značajnika koji je u
što je on važan za historijsku znanost? historiji ostao zapamćen po tome što je u
Imamo li adekvatnu predodžbu o njego- Titovoj Jugoslaviji prvi javno progovorio i
voj osobi? Svaka znanstvena analiza ži- postavio pitanje priznanja bošnjačkog na-
ar ima ijednoga kamička na te- vota i djela znamenitog Mostarca morala roda. Naime, na zasjedanju Ustavotvorne
ritoriji Bosne i Hercegovine, koji bi poći od navedenih pitanja, smatra dr. skupštine Jugoslavije 1946. godine pod-
tokom vremena stotinu puta nije sc. Adnan Jahić, koji je odgovore davao nio je amandman na Ustav FNRJ i javno
Z obojen našom vlastitom krvlju i zar na Znanstvenom skupu o Huseinu Husa- istupio protiv negiranja prava Bošnjaka
i pored toga ima nekoga da nam s tolikom do- gi Ćišiću održanom u Zagrebu 2009. Po- na ravnopravan tretman u nacionalnoj
zom drskosti poriče još i pravo opredjeljenja vodom 130 godina od rođenja naučno se politici nove države.
u granicama tih pokrajina? razmatrala uloga Huseina Husage Ćišića Iako je Bosna i Hercegovina po tadaš-
(Husaga Ćišić, Bosanskohercegovač- u razvoju i afirmaciji Bošnjaka i Bosne i njem Ustavu ušla kao ravnopravna repu-
ki Muslimani i bosanska autonomija) Hercegovine. U 2021. godini obilježavamo blika u sastav Jugoslavije, Husaga se oštro
usprotivio tome što na grbu nove države,
pored postojećih pet, nije unesena i šesta
buktinja, a koja bi označavala Bošnja-
ke (muslimane) kao šestu jugoslavensku
naciju, uz Srbe, Hrvate, Slovence, Make-
donce i Crnogorce.
Kako na tadašnjoj sjednici njegov pri-
jedlog nije usvojen, Ćišić je prigovorio
Predsjedništvu Ustavotvorne skupštine
i bio jedini poslanik koji je 1946. godine
uskratio svoj glas za Ustav Federativne
Narodne Republike Jugoslavije. U svom
dopisu Predsjedništvu Ustavotvorne skup-
štine od 18. januara 1946. godine Ćišić je
sasvim jasno potcrtao nepravdu koja je
nanesena Bošnjacima, jer je po tadašnjem

50 7/5/2021 STAV