Page 78 - STAV broj 322-323

DRUŠTVO

tako i u akademskom i poslovnom svije-
tu van granica matične domovine. Svi oni
nose Avdijinu sudbinu u svom životnom
određenju, iako mnogi o svom hrabrom
pretku tragične sudbine poznaju samo
njegovo ime.
Avdija Sarić umro je 1953. godine.
Imao je osamdeset godina kada je preselio
na Bolji svijet. Kažu oni koji se sjećaju da
je ukućanima najavio svoju i ženinu smrt.
„‘Dva mjeseca iza mene pridružit će mi se
i Malka u Vječnosti.’ ‘Kako je rekao, tako
je i bilo’, pričala mi je svekrva. ‘Niko ne
zna objasniti kako, ali on je mnoge stvari
vidio unaprijed. Ljudi su ga zvali dobri.’
Mogli bismo reći da je Dobri Avdija, ju-
nak iz sehare zaboravljenih porodičnih
priča, bio samo jedan od putnika prema
Vječnosti u kojoj nema tuge ni suza. Vječ-
nosti koja nas svakim danom približava
Šefika Sarić Svome okrilju i kojoj se raduju samo oni
što u nju vjeruju i za nju se pripremaju u
U Prvom svjetskom ratu Avdija je izgubio sina Rušida, kratkotrajnom boravku na ovom svijetu”,
piše Isović-Bukvić.
kojeg su ubili četnici iz Crne Gore, dok su mu u Drugom U knjizi su doneseni brojni podaci o
svjetskom ratu ustaše u zloglasni logor Jasenovac odvele Avdijinom životu, zanimljive priče s mar-
gine bosanske historiografije, i, što je po-
najmlađu kćerku Šefiku, a devet dana prije oslobađanja sebno bitno, cio spjev Zauzeće Lovćena, čiji
Sarajeva na Marijin-Dvoru objesili mu tri sina, i to pred kraći dio donosimo i ovdje.
njegovim očima. Nadživjelo ga je troje djece. Vijeće čini od Cetinja kralju
Sa svojijem mladim vojvodama
Na Cetinju gradu bijelome
koje je razoružao i rekao im da ostalim u Zauzeće Lovćena ona ponovo vraćena poro- Od Lovćena tri daleko sata:
logoru poruče da su sjedili s Avdijom i da dici, Avdijinim nasljednicima. A njegovih „Čujete l’ me moje vojvode,
je Avdija lično oslobodio svog sina Ragi- nasljednika veliki je broj, bez obzira na to Šta ću danas pitati vas redom,
ba”, navodi Isović-Bukvić. koliko su se neprijatelji trudili da „zatru Znadete li, kad je ono bilo,
Nakon bitke kod Cetinja te gubitka sjeme” ubijajući mu djecu – njih šest koje Kada Švabo na Srbiju pođe,
jednog i spašavanja drugog sina, Avdija i je pokopao za svog života. Danas, gotovo Dunav vodu i Beograd prođe,
njegova supruga Malka Sarić napustili su sedamdeset godina poslije Avdijine smr- Niz Srbiju vojsku okrenuo,
Gacko. Znao je Avdija da će ponovo biti su- ti, više je od stotinu njegovih direktnih Uzimao sela i Palanke,
koba, znao je da su dušmani u svakom tre- potomaka, uspješnih ljudi, profesora s Skoplje, Prizren i Prištinu staru.
nutku spremni da napadnu, zato je krenuo Trinitija u Irskoj, doktoranada na univer- S vojskom sišo našem manastiru
dalje prema Mostaru, centru hercegovač- zitetu u Belgiji, postdiplomaca s Oxforda,
kog krša. U svojoj kući u Gacku, decembra Harvarda, nekadašnjih premijera Kantona
1916. godine, nakon što se vratio s bojišta, Sarajevo, ambasadora, visokopozicionira-
napisao je pjesmu Zauzeće Lovćena. Neko- nih direktora međunarodnih institucija,
liko je dana poslije s porodicom preselio u ljekara specijalista u Parizu... Ljudi čiji je
Mostar, gdje je 1916. godine objavio knjigu, utjecaj veliki kako u Bosni i Hercegovini,
epsku pjesmu Zauzeće Lovćena.

JUNAK IZ SEHARE ZABORAVLJENIH Dobio je ime po svom dedi
PORODIČNIH PRIČA Avdiji, Redžinom ocu, za
Autorica je ovu knjigu, štampanu u Bi-
seru, uspjela pronaći u Gazi Husrev-bego- kojeg kruže porodične
voj biblioteci. „Već ranije sam pretraživala
kod njih, ali nisam ništa našla, iako mi je legende da je bio veliki junak
rečeno da postoji još jedna knjiga Avdije što je nekad, još u vrijeme
Sarića, puno veća od ove, koja se zove Bit-
ka na Lovćenu”, ističe autorica. Ipak, i pro- Osmanskog Carstva, bio
nalazak spjeva Zauzeće Lovćena bilo je od
izuzetne važnosti za porodicu, a tek će biti izazvan na dvoboj u kojem
od značaja za našu nauku o književnosti. je ubio brata crnogorskog
Tako je, piše autorica, stotinu godina od
dana kada je iz štamparije izašla knjižica vladike Njegoša. Dedo, portret

78 7/5/2021 STAV