Page 75 - STAV broj 322-323
P. 75

isto još od doba kada je narodni tribun i pi-
                                                                               sac Petar Kočić, vidjevši doktora Safvet-be-
                                                                               ga Bašagića kako, odjeven u bogat krzneni
                                                                               kaput, s fesom na glavi, ulazi u Narodnu
                                                                               skupštinu, uzviknuo: “Turci u Aziju!”, a
                                                                               ovaj mu haldnokrvno odgovorio: “A međedi
                                                                               u šumu!” Tek u noći, kada zidovi ovi izba-
                                                                               ce i posljednjeg birokratu, zajezde ovdje od
                                                                               slike do slike nemirni duhovi dobrih Boš-
                                                                               njana. Susreću se ponovo i opet u vječitoj
                                                                               sadašnjosti božanskog zamaha zlatne ruke
                                                                               neumrlih slikara.
                                                                                  Iz kista Envera Krupića preko sedre-
                                                                               nih bentova za koje su se grčevito uhvatile
                                                                               prestrašene vrbe zažubore unski valovi. U
                                                                               plavičastoj pjeni zagrcne se Sutjeska Ismeta
                                                                               Mujezinovića, i ona Branka Šotre, i Pod pla-
                                                                               ninom Đoke Mazalića. Vine se tad luk mo-
                                                                               starskog mosta Franca Lea Rubena i onaj
                                                                               iz ruke Mirka Kujačića, a odmah za njim
                                                                               i četiri luka Rimskog mosta pod Igmanom,
                                                                               planinom, onakvom kakvu je rukama svo-
                                                                               jim vidio Boško Risimović, s Kravom Sea-
            Dok je Vancaš povlačio prve konture   honoraru od 16.000 forinti za arhitektov ru-  da Musića. Otrgne se od tmine najednom
          Zemaljske vlade, Kallay je već pisao zahtjev   kopis. Odmah će početi nagovarati Vancaša   divlja rika raspamećenog jelena pred kojim
          caru za izgradnju katedralne crkve u samom   da cijeli biro prebaci u Sarajevo, obasipajući   posrće srna probodena strijelom iz luka lov-
          srcu Sarajeva, dramatično opisujući kako su   ga idejama o kojima tada niko u carstvu nije   ca Voje Dimitrijevića, a daleko je grad i park
          pravoslavci još za vrijeme osmanske uprave   smio ni šaputati. Cijeli dan izgubio je tuma-  i zalazak sunca preko cijelog obzorja. Je li
          izgradili veliku sabornu crkvu u centru grada,   čeći mu svoje zamisli o centralnom gradu   to Počitelj Salima Obralića, ili onaj Ksan-
          gdje i Jevreji imaju svoj hram, a muslimani   balkanskih naroda koji će, svi, jednog dana   tipa Gorgoljatosa sa zelenilom Neretve, ili
          nekoliko monumentalnih džamija starih i   biti ujedinjeni u velikom Austrougarskom   pak Dubrovnik Ive Šeremeta, možda Pariz
          po četiri stoljeća, pa bi za njega, kralja kru-  Carstvu. Tako je Vancašev projektni biro pre-  Peđe Milosavljevića, ili Korčula Sabahudi-
          nisanog papinskom krunom, bilo sramota i   tvoren u Građevinsko odjeljenje Zemaljske   na Hodžića, ili Trogir Cate Dujšin Ribar, ili
          da katolici, koji sve silovitije, iz svih krajeva   vlade, iz kojeg će nići mnogobrojni arhitekti   Vrdnik Petra Tješića, ili Baščaršija Rizaha
          carstva nahrću u Sarajevo u potrazi za do-  čije rukopise danas Sarajevom požudno sri-  Štetića, ili pak Vratnik Petra Šaina?
          brom zaradom i avanturom, ne budu ravni   ču turisti iz svih krajeva svijeta.  Na Prozoru Mustafe Peze, Pogledom kroz
          s ostalim konfesijama bosanskim. Istovre-  Kažu hroničari da je i nadzor nad ra-  prozor Vere Čohadžić zagledana u biste pisa-
          meno, u njemu se budio i zaboravljeni dje-  dovima koje je izvodio Karlo Švarc povje-  ca u parku preko puta, stoji žena pod svije-
          čački san o obećanom putovanju u Jerusa-  ren Vancašu i njegovom birou. Cigla je do-  tloplavim šeširom širokog oboda. To je Je-
          lem, grad nad gradovima, kako ga je zvala   premana iz Braungove ciglane u podnožju   lena iz snova Mersada Berbera. Iznad nje je
          njegova mati Amalija Blašković, dok je še-  Koševskog Brda, ali i iz još dvije sarajevske   plavokosa Djevojka na balkonu Ljube Laha,
          stogodišnjem sinčiću, koji je već ostao bez   firme: „Finci“ i „Banić“. Radovi su završeni   ispod nje tri golotrbe žene u četvrtastim sje-
          oca, krčila zamršene puteve kroz polja mašte,   za svega godinu i po, trinaest dana prije ugo-  dalima Zdenka Grgića, a sa strane sjedi Pri-
          i on ga je sad podešavao sa svojim sjećanji-  vorenog roka. Bilo je i ušteda, pa je umjesto   jateljica Fehima Avdića i njene bijele ruke
          ma na Trebević i grad na obalama Miljacke.   ugovorenih 400.000 forinti, potrošeno 7.000   položene na krilo sijaju u noći.
            Iz carske kancelarije došlo je i drugo odo-  manje. Niko nije zabilježio da je iste te go-  I ožive seljaci koji tovare žito Ivana Ra-
          brenje, tako da su te godine u Vancaševom   dine kada je zgrada kakvu Sarajevo do tada   dovića, i do njih Seljanke zavijene u bošče
          birou u Beču istovremeno rađeni nacrti za   nije vidjelo predata na upotrebu Zemaljskoj   Špire Bocarića, i Reminiscencije Ibrahima
          dvije velike zgrade u Sarajevu. Benjamina   vladi u Nevesinju rođen Bogdan Žerajić. On   Ljubovića, i Portali Nade Pivac, i Pejzaži
          Kallaya će tih dana, dok bude obilazio Van-  će se dvadeset i četiri godine kasnije pojaviti   Stojana Aralice, i Svijećnjak Stojana Likara,
          cašev biro, prožeti još jedna smiona ideja,   pred ovim vratima i bezuspješno pucati na   i Plemenitaši Dževada Hoze i kopači temelja
          čiji su se zameci mogli iščitati još u onom   bosanskog guvernera baruna Marijana Va-  na slici Izgradnja Radenka Miševića i Parti-
                                            rešanina, a onda će, nakon pet promašaja,   zanski voz Franje Likara i zgužvan stolnjak,
          Tom zgradom reći će on            šesti metak, naočigled zaprepaštenih posla-  zelena boca, lampa i čičak na Mrtvoj prirodi
                                                                               Nusreta Pašića i jabuke, kruške, breskve na
                                            nika tek formiranog Prvog bosanskog sabo-
          buntovnom bosanskom               ra, prosvirati kroz vlastito čelo.  stolu Aleksandra Krumića i zanjišu se valovi
          čovjeku, koji se već počeo        DRUGI SVIJET                       na Marini Marka Mikulića, i zašumori Sta-
                                                                               ra maslina Otona Postružnika i stabla Rat-
          opirati novoj vlasti te se dizati    Do danas se malo toga promijenilo:   ka Lalića i sve zgasne U plavom Milorada
          na bune i ustanke, da sve         osam godina nakon Kallayeve smrti carska   Ćorovića i cijeli jedan svijet nestane u zoru
                                                                               u bijelom polju Sjećanja na putovanje za Si-
                                            se birokratija  toliko povećala da je na Pala-
          ovo nije privremeno, već će       ču Zemaljske vlade dozidan još jedan sprat,   bir Mehmeda Zaimovića, gdje će čekati da
          moćno Austrougarsko Carstvo       po projektu Karla Paržika. Cijelo stoljeće   opet padne noć i da zaživi po hodnicima,
                                                                               salama i dvoranama usnule palače u kojoj
                                            vrte se ovdje iste riječi, prožete zaziranjem
          ostati ovdje do kraja vremena.    i prezirom, i othranjuju isti strahovi. Sve je   diše vlast.      n

                                                                                                    STAV 7/5/2021 75
   70   71   72   73   74   75   76   77   78   79   80