Page 76 - STAV broj 322-323
P. 76

DRUŠTVO



          Izgubljena historija Bosne
          RATNIK I





          PJESNIK





          AVDIJA SARIĆ






          Njegovih nasljednika veliki je broj bez obzira na

          to koliko su se neprijatelji trudili da „zatru sjeme”
          ubijajući mu djecu – njih šest koje je pokopao za
          svog života. Danas, gotovo sedamdeset godina poslije
          Avdijine smrti, više je od stotinu njegovih direktnih

          potomaka, uspješnih ljudi, profesora s Trinitija u Irskoj,
          doktoranada na univerzitetu u Belgiji, postdiplomaca s
          Oxforda, Harvarda, nekadašnjih premijera Kantona Sarajevo,
          ambasadora, visokopozicioniranih direktora međunarodnih

          institucija, ljekara specijalista u Parizu...


          Piše: Hamza RIDŽAL                bosanskom spisateljicom Milenom Mra-  Prvog i porodične tragedije Drugog svjet-
              hamza@stav.ba                 zović, hercegovačkim biserom Sejfulla-  skog rata i niže se sve do 2018. godine. U
                                            hom Prohom i rudarom bosanskog jezika   knjizi se isprepliću zanimljive ljudske i
                                            Ćamilom Sijarićem, plemenitim šejhom   povijesne priče što putuju vremenom i
                  ali je broj naroda u svijetu koji   Husni-efendijom Numanagićem, čuve-  budu oživljene u sadašnjosti u kojoj je i
                  imaju tako mnogo pojedinaca   nim mostarskim gradonačelnikom Muja-  Avdijin život ‘daleka prošlost’, stotinama
                  čija ostavština nadilazi okvire   gom Komadinom i Bošnjakom iz Varcara   godina udaljena od našega danas. Pričom
         Mprosječne ljudske egzistenci-     Antunom Kneževićem, čestitim reisom   o životu hrabrog Bošnjaka tragične sudbi-
          je i zavređuju nužno pamćenje, a da ih u   Džemaludinom Čauševićem i nakšibendij-  ne, kakvih je u Bosni kroz stoljeća bio ve-
          isto vrijeme prati tako nevelik broj knjiga.   skim šejhom Mustafa-efendijom Čolićem.  liki broj, simbolički se prožimaju povijest
          Svjesni ovog fenomena, u izdavačkoj kući   Međutim, u ovu su biblioteku uključe-  Španije i Bosne, dvije evropske države u
          „Dobra knjiga” odlučili su pokrenuti za-  na i ona imena o kojima šira javnost vje-  kojima su se rađale generacije autohtonih
          sebnu biblioteku koja bi odala priznanje   rovatno nema nikakvih informacija. Jedna   muslimana, što su se od davnina borili da
          i počast kolosima našeg književnog, vjer-  takva knjiga, što tretira baš takvu, a ipak   bi opstali i ostali u zemlji svog iskonskog
          skog, društvenog i duhovnog života. Tako   čudesnu ličnost, publicirana je protekle   pripadanja”, piše autorica u uvodu.
          je pokrenuta biblioteka Dobri Bošnjani. Cilj   sedmice. Riječ je o knjizi Avdija Sarić, rat-  Upravo je autoricina posjeta Španiji
          ove biblioteke jeste prezentiranje istaknu-  nik i pjesnik autorice Amine Isović-Bukvić.  otvorila priču o Avdiji, ratniku čije su ime
          tih bošnjačkih naučnika i alima, pisaca i   Da bi se ljepše čitala knjiga Avdija Sa-  s jednakom pažnjom pamtile generacije
          pjesnika, slikara i šejhova, društvenih rad-  rić, ratnik i pjesnik, njen početak ispisan je   njegovih poštovalaca i dušmana. Kako piše
          nika o kojima šira javnost ima tek usputne,   kao kratko upoznavanje sa sadržajem koji   Isović-Bukvić, tokom tog putovanja u Špa-
          a nekada i nikakve pouzdane informacije.   čitaoca uvodi u paralelni svijet stotinama   niju 2015. godine fascinirala ju je neobič-
            Biblioteka Dobri Bošnjani odvest će či-  godina udaljenog vremena i podneblja u   na i u isto vrijeme zastrašujuća sudbinska
          taoca u društvo slavnog divanskog pjesnika   kojem se smjenjuju priče o različitim ci-  isprepletenost muslimana Španije i Bosne.
          Hasana Zijaija, koji je koračao mostarskim   klusima povijesti. „Priča počinje od onog   „Svojoj sam djeci, dok smo autom obilazi-
          sokacima krajem 16. stoljeća, i dovesti ga   davnog doba iz zlatnog perioda andaluzij-  li Barselonu, Valensiju, Madrid, Granadu,
          do slikara Lazara Drljače, posljednjeg bosan-  ske civilizacije, isprepliće se s vremenom   Toledo i Kordobu, čitala pjesmu žalopojku
          skog bogumila. Kroz knjige ove biblioteke   posljednjih godina turskog vakta u Bosni,   Mersijja od Ebul-Beka’a el-Rundija, po-
          čitalac će uspostaviti dijalog sa slavnom   kada je rođen Avdija Sarić, opisuje bitke   znatog andaluskog pjesnika iz trinaestog



         76  7/5/2021 STAV
   71   72   73   74   75   76   77   78   79   80   81