Page 74 - STAV broj 322-323

DRUŠTVO

jahao istim ovim vrletima u nastojanju da pregažena zemlja iscrpljena ratovima i bu-
zaustavi prodor Osmanlija preko Save i Vr- nama, koja je sve svoje mladiće sabila pod
basa. Zahvaljujući tom Mihaelovom hra- zemlju za tuđi račun i strani interes, sve to
brom lomatanju po bespućima jednog skr- učinit će mu se nedostojnim slave njegove
šenog kraljevstva, porodica Kallay upisala porodice koja se zakotrljala ovdje, u Bosni,
se konačno u vojvodstvo i još tada bio je utrt u tom Jajcu, o kojem se među njegovim pre-
put Benjaminu, da se jednog dana i sam po- cima pronosila priča o gradu sjajnom, ne-
pne caru uz rame. Iako su neki njegovi još osvojivom, važnom, preko čijih se zidina
daljnji preci, kako to vele historičari, igrali prelijeva bogatstvo i ide karavanski put do
značajnu ulogu za vrijeme razrokog, grba- Splita i dalje, te se izvozili i olovo, i srebro,
vog i hromog kralja Kolomana, te bili uz i stoka, i krzno, i med, i vosak, i sir, i... Sve
njega kada je krotio gradove po Slavoniji i mu je to najednom došlo sivo i smežurano
Dalmaciji, a neki niz iste ove obale jahali na te Benjamin Kallay osjeti dubok i nepre-
čelu kaznenih ekspedicija da bi isprepadali vladiv stid. Neće taj stid u njemu moći iz-
bosanskog bana Kulina, koji je postajao sve brisati ni vesele koračnice limenog vojnog
samostalniji i sasvim se sa svojim heretici- orkestra koji ga je dočekao na sarajevskoj
ma odrodio od svetog papinskog žezla, ipak stanici, ni desetine K und K oficira postro-
sve te godine provedene u sedlu u stalnim jenih pod konac i obučenih u sjajna odije-
čarkanjima i sukobima nisu bile dovoljne la po kojima skakuću srebrne ribe kolajni,
za ono što je donijelo to – ovom slično – a nad glavama se njišu paunji repovi, niti
novembarsko jutro iz 1463. godine, kada je domaći uglednici zaogrnuti raskošnim kaf-
Mihael Kallay, skupa s Vladislavom Vukči- tanima ukrašenim orijentalnim dezenima
ćem, pred vratima Jajca, upravo preotetog izvezenim u zlatnoj niti, ni slatkorječivost
Osmanlijama, dočekao Matiju Korvina, pa njegovih domaćina..., niko..., ništa..., nikad. i mahale Žabljak, iz koje se, pomiješan s
ga kralj ugarski grli i nervozno se okreće Te noći u „Konaku“, rezidenciji koju je memljivim isparenjima iz močvarnog ze-
prema vodi do pola okovanoj ledom koja osmanska vlast izgradila za svoje posljednje mljišta, dizao nepodnošljiv vonj sirotinje.
se sunovraćuje u bezdan i, padajući među namjesnike kako bi Bošnjaku i time poka- Zaustavili su se ovdje, na Musali. Kallay bi-
stijenje obrkatilo od mraza, praska tako re- zala da ne namjerava otići iz Bosne, prevr- jaše toliko zanesen da nije ni osjetio smrad,
sko da čovjeku koljena sama klecaju. Samo ćući se po prostranoj posteljini, Benjamin već je išao gore i dolje, kracajući svojim du-
sat poslije, ušuškan u krzna ostala još od Kallay hrvat će se s tim osjećajem stida. Tek gim nogama i premjeravajući svaku stopu,
Hrvoja Vukčića Hrvatinića, stavit će kralj pred zoru sinut će mu zastrašujuća ideja i da bi na kraju stao i rekao: “Ovdje!” Pitao
Matija svoj pečat na povelju kojom se Mi- ona će ga katapultirati iz postelje. Dok se je kome pripada ova ledina i naložio grofu
haelu Kallayu određuje najplodnija zemlja bude oblačio, zovnut će posilnog i narediti Württemberga da odmah potraži muteve-
u Velikoj mađarskoj ravnici i utvrđeni grad mu da hitno probudi šefa Zemaljske vlade. liju Isa-begovog vakufa i ponudi mu 4.000
koji će svoje ime pokloniti ovoj jevrejskoj S Grofom od Württemberga bazat će oko forinti. Onda se, skrhan nesnom, popeo do
porodici, potpuno nesvjestan da će tako po- Sarajeva do jutra, tražeći najprikladnije mje- „Konaka“ i zaspao kao dijete.
krenuti jedan od bezbrojnih historijskih po- sto za zgradu dostojnu onog Jajca u kojem
točića koji će četiri stotine godina kasnije, je prije četiri stotine godina predak Mihael SARAJEVO ZA JERUSALEM
njega, Benjamina, izbaciti na obale Bosne. odredio i njegov put. Tom zgradom reći će Kada se vratio, Kallay je u glavi imao
Iz tog snatrenja, dok mu kroz lice oslika- on buntovnom bosanskom čovjeku, koji se cijeli plan kako da nagovori Franju Josipa
no u staklu promiču klisure načičkane tvr- već počeo opirati novoj vlasti te se dizati na da se u Sarajevu uzdigne monumentalna
dim gradovima čije kule izranjaju iz magle, bune i ustanke, da sve ovo nije privreme- građevina koja će tim rashavizovanim Bal-
trgnut će ga te nakrivljene užerice iz kojih no, već će moćno Austrougarsko Carstvo kancima govoriti o moći i snazi cara koji
glasovi zagubljenih pijetlova izvlače usnule i ostati ovdje do kraja vremena. sjedi u Beču. Instinktom vrsnog diplomate,
odrpane starce i djecu u dronjcima i žene lica Spotičući se od nakrivljene nišane pre- još dok je predavao zahtjev na carski pro-
prekrivenih feredžama ili zabrađene crnim svučene mahovinom, pet puta zaokružili tokol, čvrsto je predosjećao da će njegovoj
rupcima, pogrbljene i trome. I najednom, to su od Miljacke do Koševskog potoka, od molbi biti udovoljeno, te se, ne gubeći ni
sveto siromaštvo, ta balkanska sirotinja, ta Ali-pašine džamije do Čekrkčijinog mezarja trena, počeo raspitivati o takvom arhitek-
ti sposobnom da iznese njegovu zamisao.
Historija kazuje da ga je viši građevinski
savjetnik, izvjesni Šmit, doveo do Josipa
Vancaša. Zna se i da je Vancašu određen
honorar od 16.000 forinti. Ako nam je do-
zvoljeno primijetiti, bio je četiri puta veći
od sume plaćene Isa-begovom vakufu za
zemljište na Musali. U decembru 1883.
godine, tačno godinu od one noći kada
je, kao oparen, Kallay iskočio iz vezirske
postelje i izjurio u mrak da traži pogodno
zemljište za zgradu koju je vidio u svojoj
mašti, stiglo je i carsko odobrenje. Ono
će pokrenuti radove širom šehera, te će
važne i monumentalne građevine nicati
kao pečurke, crtajući i drugo, evropsko
lice ovog grada.

74 7/5/2021 STAV