Page 46 - STAV broj 410

DRUŠTVO

Jezički savjeti dr. sc. Alena Kalajdžije (20. dio)

NEKI ZAISTA JESU

“HAVETINJE SVOGA DOBA”

Piše: Alen KALAJDŽIJA
Dr. sc. Alen Kalajdžija naučni je savjetnik
Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu,
u kojem je obavljao i funkciju direktora u
dva mandata. Njegova područja zanimanja
jesu lingvistika i historija jezika. Do sada je
ukupno objavio 72 rada, uključujući izvorne
naučne članke, stručne radove i prikaze, a
istovremeno je učestvovao na 54 domaće i
međunarodne naučne i stručne konferencije,
simpozija i okrugla stola, od čega su 25
učestvovanja od izbora u zvanje višeg
naučnog saradnika. Učestvovao je na više
od 60 stručnih tribina i promocija izdanja
iz oblasti bosnistike. Urednik je više od 20
izdanja Instituta za jezik, od čega je u 14
izdanja bilo od izbora u zvanje višeg naučnog
saradnika, te je bio recenzent niza različitih
naučnih i stručnih djela iz oblasti bosnistike.

HAVETINJA ISHAVIJEŠĆENA

Riječ avet uglavnom je na marginama bosanskog leksič- upotrebu s h-, dok neki iz naše sadašnjosti i prošlosti za-
kog sistema, a izvorno znači utvara, prikaza, sablast. Nje- ista jesu “havetinje svoga doba”.
zino je porijeklo sumnjivo, pa P. Skok misli da je tipično Zanimljivo, sličnog je značenja glagol ishavijestiti i drugi izve-
srednjojužnosl., iako nije zabilježena u drugim slavenskim deni oblici, npr. ishaviješćen (rjeđe ishaviješten), što može imati
jezicima, a argument za to jeste njezina deklinacija po tzv. veze s dodirnim značenjem psihološkog stanja havetinje, prem-
i-vrsti: avet, aveti. A. Škaljić misli da je u bosanski došla iz da ovaj oblik nema izrazito negativno značenje. Ishaviješćen
arapskog preko perzijskog u osmanskoturski pa tek onda je onaj koji se usljed određenih okolnosti ne može snaći, koji
u naš, dok Đ. Daničić misli da je porijeklom iz arap. haya- je zbunjen, koji je u stanju svojevrsne havetinje. Može se reći
la, što znači upravo utvara. Konsultirani bosanski rječnici da je riječ o tipičnom bosanskom neologizmu, koji opet nije
bilježe je u obliku avet. Zanimljivo, od nje se izvodi druga ravnomjerno rasprostranjen u govorima, a u kojem je došlo do
inačica koja je nešto prisutnija u govornom jeziku – avetinja, određenih unakrštanja. Naime, nezabilježeni glagol *havetiti
koja je izvedena prema obliku svetinja (Skok). Iako nema dao je glagolski pridjev havećen, odakle je kasnije izvedeno
jasnih dokaza, moguće je da je u bosanskom jeziku došlo *ishavećen, da bi došlo, nakon što je vokalski element -e- u
do ukrštanja izvornih arapske riječi hayala i perz. prilago- sekvenci -već- analoški shvaćen kao ekavizam, do formira-
đenice afet, premda je to teško dokazati. Uglavnom, avet nja tzv. hiperijekavizma: -vijeć, nakon čega je ovaj oblik opet
se sporadično može evidentirati kao havet, ali je znatno analoški poistovjećen s korijenom -vijest-, iz kojega je dodan
češća havetinja. Međutim, havetinja se semantički razlikuje kasnije element -š-, davši na kraju oblik ishaviješćen.
od haveti odnosno aveti, jer ona češće znači lud, budala. Vrijeme će pokazati hoće li u bosanskom zaživjeti havet, iako
I opet se javlja ono protetsko h- koje ima svoje analoško se može očekivati da će ostati avet, dok je havetinja bolje
postanje. Istina, teže je očekivati da će se za neku pojavu pozicionirana u sistemu, a što se tiče ishaviješćenosti, ova
reći haveti prošlosti, a razlog tome jeste upravo u tome što riječ poprilično nam basta u leksičkom sistemu. Vrijeme će
se rijetko koristi pa “nema vremena” za njezino formativnu reći svoje, svakako!

46 13/1/2023 STAV