Page 61 - STAV broj 285

Srba ubijena trudnica Mara Jurjević (26)
s maloljetnim kćerima Ivkom (6), Katom
(5), Ankom (3) i Danicom, koja je imala
samo dvije godine.
Po zauzeću i pljačkanju Krnjeuše,
cjelokupno hrvatsko stanovništvo napu-
šta ovo naselje ostavljajući svoja steče-
na imanja, blago, ljetinu i ostale zalihe
hrane i potrepštine. Sve to biva dijelom
razgrabljeno, dijelom sakupljeno i orga-
nizirano kao pomoć novoformiranoj Kr-
njeuškoj partizanskoj četi. Nakon pljačke,
hrvatske kuće zapaljene su i porušene. U
godinama poslije rata napuštena imanja
hrvatskog stanovništva bivaju dijelom
nacionalizirana, dijelom prodata od sa-
mih vlasnika, dijelom napuštena i zubom
vremena uništena i zarasla do neprepo-
znatljivosti. Razaranje sela izvršeno je s
namjerom da se trajno onemogući povra-
tak prognanih Hrvata.

GENOCID U KRNJEUŠI U LITERATURI
U periodu poslije Drugog svjetskog Na ovom stratištu vršena su takva divljaštva i okrutnosti
rata historičari nikada nisu detaljno istra-
žili stradanja hrvatskog stanovništva da su se neki zarobljenici sami bacali u jamu kako bi
Krnjeuše, a ako i jesu, to nije zvanično izbjegli mučenja koja su vršili ustanici. Tako je zarobljena
objavljivano. Čak ni pojedini dijelovi iz
geografskih istraživanja sa šireg područja Hrvatica Jeka Balen (37), supruga Milandrina, bacila u
Krnjeuše nisu mogli biti objavljeni ako bi
sadržavali osjetljiv materijal. Po tom prin- ponor svoju djecu Ružu (9), Katu (7) i Iku od 4 godine, a
cipu, ni istraživanja podzemnih vodenih zatim za njima skočila u bezdan
tokova i pećina nisu mogla biti objavljena
ako bi sadržavala podatke o stradanju hr-
vatskog stanovništva. Jedini javni podatak
o hrvatskim žrtvama istražio je i sakupio zločine u Krnjeuši, niti su mjesta ovog A-SDA, na spomen-obilježju u Bihaću
prof. Josip Jurjević, navodeći imena 193 masovnog zločina obilježena. Krnjeuša je položili cvijeće i odali počast tzv. anti-
žrtve s područja Krnjeuše, od čega je 119 u pravom smislu riječi doživjela pogrom. 8 fašistima. Zaboravili su, a možda nikad
muškaraca i 74 žene. Ubijeno je 59 djece Stradanje krnjeuških civila nije obilje- nisu ni saznali, da su isti ti antifašisti po-
do 15 godina i 16 maloljetnika od 16 do žavano sve do 2015. godine. Od te godine bili na hiljade nedužnih samo u kantonu
18 godina. Popis žrtava Josipa Jurjevića do danas na ovu tužnu godišnjicu okupi koji oni vode i predstavljaju. Zaboravili
proširio je Anto Orlovac na osnovu ma- se mali broj potomaka i rodbine stradalih su na 1941. godinu i svu onu pobijenu i
tica krštenih i vjenčanih, te popisa Jure te predstavnika katoličke crkve kako bi osiroćenu djecu Kulen-Vakufa, Krnjeuše,
Ivaniša i Ane Došen. Ovim proširenim odali poštu nevino stradalim. Predstavnici Orašca, Ćukova, Klise i drugih mjesta koja
spiskom broj žrtva ustaničkih zločina u vlasti kantonalnog, entitetskog i državnog su ustanici “oslobodili”. Nije valjda da će
Krnjeuši prelazi 240. Preživjeli stanov- nivoa ovdje ne dolaze niti ubijenim odaju sutra oni ili njihovi politički nasljednici
nici Krnjeuše prvo su izbjegli u Bihać i počast. Oni odaju počast ustanicima koje na sličan način zaboraviti 1992. godinu i
Bosansku Krupu, a onda dalje oko Bje- nazivaju antifašistima iako se za njih po- odavati počast onima koji su 1992. godine
lovara, Županje, Križevaca, Virovitice, uzdano zna da su mahom bili manijaci, “oslobodili” Prijedor, Foču i Višegrad. Ili
po Slavoniji do Osijeka i drugih manjih ubice i silovatelji. Tako su i ove godine na će već jednom shvatiti da oni koji slave
mjesta. Preživjeli Hrvati nisu se vratili u 27. juli premijer USK Mustafa Ružnić i tzv. Dan ustanka naroda Bosne i Herce-
Krnjeušu ni nakon Drugog svjetskog rata. ministar za građenje, prostorno uređenje govine slave vlastito stradanje i veličaju
Nikad niko nije odgovarao za masovne i zaštitu okoliša Adnan Alagić, kadrovi svoje ubice. n

1 Mujo Begić, Zločini ustanika u Ljutočkoj dolini 1941. godine, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog
prava Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2013, str. 97.
2 Isto.
3 Josip Jurjević, Pogrom u Krnjeuši 9. i 10. VIII 1941, Vikarijat Banjalučke biskupije, Zagreb, 1999, str. 93-96.
4 Podaci dobiveni analizom spiska žrtava koje donosi prof. Josip Jurjević u knjizi Pogrom u Krnjeuši 9. i 10. VIII 1941.
5 Josip Jurjević,: Pogrom u Krnjeuši 9. i 10. VIII 1941, Vikarijat Banjalučke biskupije, Zagreb, 1999, str. 93-96.
6 Podaci dobiveni analizom spiska žrtava koje donosi prof. Josip Jurjević u knjizi Pogrom u Krnjeuši 9. i 10. VIII 1941.
7 Bosanski Petrovac u NOB: Zbornik sjećanja, knjiga 3, Opštinski odbor SUBNOR-a Bosanski Petrovac, 1974, str. 46. i 47.
8 Mujo Begić, Zločini ustanika u Ljutočkoj dolini 1941. godine, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog
prava Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2013, str. 103.

STAV 20/8/2020 61