Page 59 - STAV broj 285
P. 59

pogriješili i da dolazi ono čega su se naj-  sama izgorjeti. Četnici su se naslađivali i   divljaštva i okrutnosti da su se neki zaro-
          više pribojavali. “Tokom noći ustanici   smijali kako je teta Tera jaukala i skakala   bljenici sami bacali u jamu kako bi izbje-
          i srpski seljaci pijani su počeli ubijati i   po vatri. Do jutra je sve izgorjelo, a mi   gli mučenja koja su vršili ustanici. Tako
          silovati. Zapalili su sve kuće. Jedan broj   smo se stisli u kukuruzima. Ujutro eto   je zarobljena Hrvatica Jeka Balen (37),
          žena, djece i staraca spaljen je u kućama,   opet četnika... Izdvojili su neke žene,   supruga Milandrina, bacila u ponor svo-
          a jedan broj je ubijen. Također je spaljeno   odveli i tamo poubijali. Neki njihovi su   ju djecu Ružu (9), Katu (7) i Iku od 4 go-
          i naselje Lastve. Prema dostupnim poda-  sa zaprežnim kolima kupili mrtve. I one   dine, a zatim za njima skočila u bezdan.
                                                                                                               6
                                                                 5
          cima, u Zelinovcu i Lastvama ubijeno je   što su dan ranije ubijeni.”    Zvjerstva nad zarobljenim civilima
          oko 130 osoba. Neki od preživjelih svje-  Nad zarobljenim civilima ustanici su   priznaje i bilježi socijalistička historio-
          doka ispričali su svoja traumatična isku-  provodili različita mučenja. Rezali su ih   grafija, s tim da za sva divljaštva i ubistva
          stva: ‘U štali se nalazila teta, tatina strina.   i boli noževima, batinali i pržili vatrom.   optužuje četnike i njihovog vođu Manu
          Nije htjela noćiti s nama u kući, bojala   Pedesetjednogodišnju Macu Skender   Rokvića, koji je u napadu učestvovao s dva-
          se i rekla da će u štali biti sigurnija. Sa   objesili su o krušku. Zarobljene su odvo-  desetak četnika. Ostali ustanički odredi
          sobom je povela malu unučad, djecu sina   dili na razna stratišta, a ponajviše u mje-  Suvajski, Vođenički, Krnjeuški i Vrtočki
          Jure i snahe Kaje. (...) Štalu su zapalili.   sto Skakavac, gdje su ih bacali u ponor.   bili su pod kontrolom komunista. “Samo
          Kasnije se pričalo da je ona iz zapaljene   Šezdesetjednogodišnji Ilija Javor bačen   je jedna grupa od oko 30 do 40 neprijatelj-
          štale zapomagala da spase djecu, a ona će   je živ. Na ovom stratištu vršena su takva   skih vojnika uspjela da se izvuče i pobje-
                                                                               gne za Petrovac i Kulen-Vakuf. Zaplije-
                                                                               njeno je gotovo sve naoružanje, municija
                                                                               i oprema ovog garnizona i mnogo druge
                                                                               robe i namirnica. U ovoj borbi stradalo
                                                                               je i dosta civilnog stanovništva u samoj
                                                                               Krnjeuši. Preživjelo civilno stanovništvo,
                                                                               po nalogu Mane Rokvića i Bože Đukića,
                                                                               iskupljeno je i otpremljeno u Kerkezov
                                                                               gaj u Vođenici pod izgovorom da se tamo
                                                                               skloni od eventualnog bombardiranja.
                                                                               Međutim, po naredbi ove dvojice, kasnije
                                                                               je to civilno stanovništvo predano u ruke
                                                                               nekolicini njihovih neodgovornih istomi-
                                                                               šljenika koji su ih otjerali u Grmeč, tamo
                                                                                                               7
                                                                               poubijali i bacili u bezdan Kaluđerica.”
                                                                                  Većina hrvatskih civila iz Krnjeuše
                                                                               stradala je 10. augusta 1941. godine, a
                                                                               poznati su slučajevi ubistava danima na-
                                                                               kon zauzeća Krnjeuše. Ustanici i lokalni
                                                                               Srbi obilazili su i pljačkali imanja svojih
                                                                               komšija. Često su znali naići na izgubljene
                                                                               žene i djecu kao i iznemogle osobe koje
                                                                               su, umjesto da im pomognu, nemilosrdno
                                                                               ubijali. Tako je u septembru 1941. godine
                                                                               u mjestu Cerovače od ustanika i mjesnih


                                                                                                   STAV 20/8/2020 59
   54   55   56   57   58   59   60   61   62   63   64