Page 56 - STAV 67 16.06.2016

DRUŠTVO

za ostvarivanje svog nauma pronašli su im naputke kako se ponašati. Ukazuje im svoju ličnost pod utjecajem filma. Ame-
u Hollywoodu. Filmska tvornica snova na proizvod koji trebaju kupiti da bi bili rička kultura, s izvorištem u Hollywoodu,
ne samo da ima moć uvjeriti gledaoce da prepoznati i priznati u krugu ostalih kon- odavno je povezana s marketingom i kon-
konzumiraju njihove proizvode već je ka- zumenata. Jer davnašnje pitanje “ko sam zumerizmom toliko da je teško pronaći
dra formirati identitet svojih korisnika. ja i kako da se predstavim svijetu” prera- neki drugi snažni utjecaj koji učestvuje
U posljednjih trideset godina mediji su slo je u morbidno “šta da kupim da bi me u njenom formiranju. Širom svijeta sta-
skoro neprimjetno uzeli iz ruku porodice prepoznali”. Proizvodi se više ne kupu- saju generacije koje nisu upoznale sko-
i društva ulogu konstruktora identiteta. ju radi njihove konkretne koristi i svrhe ro ništa što nije vezano za organizirani
Naše razumijevanje nas samih, drugih lju- nego zbog njihovog simboličnog značenja marketing i promociju. Generacije koje
di, i recipročno tome, stav drugih o nama, i slike koju odašilju društvu. Osobe koje nikada nisu napravile nešto odvojeno od
postali su uvjetovani stvarima koje kon- nastoje postići određeni društveni status komercijalnih asocijacija i istinski svoje.
zumiramo. Konzumirati znači pripadati, i životni stil kupovat će i koristit se proi- Mladi odrastaju ostavljeni od roditelja
znači opravdati i objasniti svoju ulogu u zvodima koji mogu okolini poslati jasnu progutanih neumoljivim kapitalizmom,
modernom društvu. Ciljana publika veći- sliku o tome ko su oni. U tom zanimljivom svoj identitet razumijevajući pomoću
ne hollywoodskih filmova osobe su mlađe fenomenu, gdje osoba misli da se izdvaja stvari koje konzumiraju. Sve ono što žele
životne dobi. Istraživanja su dokazala da od mase dok se ustvari asimilira u gomi- reći ostatku svijeta kazuju kroz stvari
35% osoba između 18 i 24 godine jednom lu jednakih, filmovi i integriranje bren- koje nose, pića koja piju, muziku koju
mjesečno posjećuje kino, za razliku od dova u njima nalaze svoju ulogu. Služe slušaju... Ti hijeroglifi, koje im ispisuju
samo 20% odraslih. Baš mlađa populacija, kao putokaz konzumentima koji tragaju globalne kompanije i poznati brendovi,
čiji je identitet u formiranju, najpodložnija za unaprijed definiranim simbolima koji čitljivi su jedino uz pomoć Hollywooda.
je filmskim asocijacijama. Medijski kon- će im osigurati željeni status. Konzumi- On svojim filmovima nesvjesne gledaoce
zumenti konstantno posuđuju dijelove tu- ranjem proizvoda viđenih na filmu kori- transformira u konzumente. Dok god se
đih identiteta najčešće viđene na velikom snici kao da potvrđuju vlastito postojanje. filmu bude pristupalo kako mu se danas
ekranu, koristeći ih kako bi gradili svoju Prepoznaju jedni druge putem istih stva- u većini slučajeva pristupa, s namjerom
ličnost i bili poželjni u društvu. Koriste ri koje koriste. da se zabavi i bez kritičkog propitivanja,
proizvode kako bi oblikovali jedinstvenu Hollywood je postao odgajatelj gene- publika će biti žrtva perfidnih marketinš-
sliku o sebi, povezali se s drugima i uče- racijama. Filmovi ih uče kako da žive, kih trikova. Tek kada prva namjera gle-
stvovali u društvu kroz zajednička shva- vole, budu korisni ili kako da mrze i daoca bude da uči i napreduje uz pomoć
tanja i identične simbole. Film im pruža budu destruktivni. Svi, zavisno od stepe- lekcija koje svaki film nesebično pokla-
sliku svijeta kakav bi trebali da žive i daje na zrelosti i vlastite izgradnje, dograđuju nja, reklame će prestati biti važne. n

56 16/6/2016 STAV