Page 40 - STAV broj 389
P. 40

DRUŠTVO



         Jezički savjeti dr. sc. Alena Kalajdžije (I dio)

          GLAS “H” KAO SPECIFIČAN




          PEČAT BOSANSKOG JEZIKA





         Dr. sc. Alen Kalajdžija viši je naučni   i prikaze, a istovremeno je učestvovao   20 izdanja Instituta za jezik, od čega je
         saradnik Instituta za jezik Univerzi-  na 54 domaće i međunarodne nauč-  14 izdanja bilo od izbora u zvanje višeg
         teta u Sarajevu, u kojem je obavljao   ne i stručne konferencije, simpozija i   naučnog saradnika, te je bio recenzent
         i funkciju direktora u dva mandata.   okrugla stola, od čega su 25 učestvova-  niza različitih naučnih i stručnih djela
         Njegova područja zanimanja jesu lin-  nja od izbora u zvanje višeg naučnog   iz oblasti bosnistike. U prvom dijelu
         gvistika i historija jezika. Do sada je   saradnika. Učestvovao je na više od 60   jezičkih savjeta dr. sc. Alen Kalajdžija
         ukupno objavio 72 rada, uključujući   stručnih tribina i promocija izdanja iz   osvrće se na slovo “h”, koje je dalo spe-
         izvorne naučne članke, stručne radove   oblasti bosnistike. Urednik je više od   cifičan pečat bosanskom jeziku.


           PA POLAHKO, TAKO LAHKO,
           DOKLE STIGNEMO...

           Riječ lahak pripada bosanskoj jezičkoj tradiciji u istoj
           onoj mjeri u kojoj se može naći u nekim drugim, uglav-
           nom zapadnim slavenskim jezicima. Inače, riječ je in-
           doevropskog porijekla, a uporednice u nekim jezicima
           pokazuju semantička pomjeranja. U praslavenskom
           jeziku, u kojem su postojali u korijenu riječi -l- i -g-,
           dobijeni su tzv. poluglasi u korijenu riječi te sufiksu
           na -k, što će izazvati različite promjene u slavenskim
           jezicima. U jednoj skupini ovih jezika suglasnik -g-,
           koji je bio u korijenu riječi, disimilacijom će preći u
           -h-, što će formirati oblik lahak, ili u kojoj drukčijoj
           formi u kojoj se čuva h, zbog čega ovo h treba sma-
           trati etimološkim. Dokaz koji potvrđuje -g- u korijenu
           riječi u savremenom jeziku jeste i pridjev lagan, tj.
           lagahan, kako je bilo u starijem jezičkom stanju (što
           potvrđuje Skokov Etimološki rječnik). Tako se, pored
           bosanskog, ovo h čuvalo u hrvatskoj kajkavštini, slo-
           venščini, tj. slovenskom, te zapadnim slavenskim jezi-
           cima, poput češkog, poljskog i slovačkog. To na svoj
           način objašnjava zajedničku fonetsku izoglosu koja
           povezuje bosanski s navedenim slavenskim jezicima.   TVRDIŠI I MEHKIŠI
           Što se tiče Bosne, to je tzv. stara zapadnoštokavska
           baza koja je bila u posrednom i neposrednom odnosu   Kad je u Bosnu došla austrougarska vlast, ondašnji su se Boš-
           s kajkavskim narječjem, do slovenskog jezika, a oči-  njaci dijelili u dvije grupe: tvrdiše i mehkiše, biva tvrđu i mekšu
           to je, stare veze vide se prema zapadnoslavenskom   liniju ljudi. Biti tvrdiš ili mehkiš svakako nije bilo lahko, ali bosan-
           jezičkom području. Pitanje ovog oblika daje odgovor   skim jezičkim parametrom kazano, ispravno je mehkiš, mada je,
           na pitanje autohtonosti bosanskog jezika i njegovih   u smislu stava i odnosa, u životu bolje biti tvrdiš. Kad sam ne-
           unutarnjih razvojnih zakonomjernosti. Primjeri ova-  davno bio u Mariboru, u meniju jednog restorana nude se meh-
           kvih riječi, zato, na svoj način objašnjavaju vitalnost   kušci, pa se sjetih te lekseme u Bosanskom pravopisu iz 1996.
           u očuvanju ovoga glasa u bosanskom jeziku, zbog   A nedavno gledah jednu javnu nabavku u kojoj je za potrebe
           čega je u pravopisu iz prošlog stoljeća normiran oblik   štampanja trebao meki uvez, umjesto, naravno, mehkog. U bo-
           lahak, kao i svi drugi izvedeni oblici. A s druge stra-  sanskoj jezičkoj praksi i preporučenoj normi standardiziran je
           ne, to objašnjava činjenicu da se očuvanje glasa h u   oblik mehak, mehko, kao i ostali izvedeni oblici iz ovog pridjeva.
           bosanskom jeziku ne temelji na tzv. islamizaciji, već   Posebno se zanimljivim čini jedna od tzv. fonetskih izoglosa koja
           je riječ o staroj jezičkoj osobini. Tipična crta bosan-  povezuje bosanski jezik s već posredno spomenutim slovenskim:
           skog čine oblici tipa lahak, lahka, lahko, lahkovjeran,   i u jednom i u drugom jeziku upotrebljava se oblik mehak, mehko,
           lahka noć, lahka brigada... pa polahko, tako lahko,   što ujedno čini specifikum slavenskog jezičkog mozaika. To nije
           dokle stignemo...                                samo pitanje norme, to je pitanje same unutarnje prirode jezika!




         40  19/8/2022 STAV
   35   36   37   38   39   40   41   42   43   44   45