Page 60 - STAV 76 18.08.2016

DRUŠTVO

bez dolaska Osmanlija. O ovome grčki Michael A. Sells, rukovodilac Odjeljenja za religiju na Koledžu
historičar Dimitri Kicikis kaže: “Da nisu
došli Osmanlije i osvojili ove prostore, ne Haverford u Pennsylvaniji postavlja pitanje: “Ako su – kako to
bi ostali ni Grci, ni grči jezik, a ni grčka tvrde hrvatske i srpske vjerske vođe i akademici – Otomani

kultura.” To je “okvir koji treba imati u neprekidno klali hrišćane, otkud to da su tako velike grupe katolika
vidu” kada se razmatra prodor Osmanlija i pravoslavaca ne samo opstale već su se u nekim slučajevima
na prostore Balkana.
Slobodan Šoja navodi kako je odbrana razvijale i doživljavale procvat pod otomanskom upravom”
od Turaka bila sveta dužnost jer se “ugro-
žavaju evropske vrijednosti”. Kako bi Šoja postavlja pitanje: “Ako su – kako to tvrde bili pod “turskom” vlašću. Ove stereotipe
ovu “svetu dužnost” objasnio u svjetlu či- hrvatske i srpske vjerske vođe i akademi- ruši multikonfesionalna i multietnička sli-
njenice da su u opsadi Beča polovinu sul- ci – Otomani neprekidno klali hrišćane, ka današnjih zemalja čije su teritorije ne-
tanove vojske činili kršćani? Šta su i kakve otkud to da su tako velike grupe katolika kada bile pod “turskom vlašću”. Sve vjere
su bile te evropske vrijednosti? Da li Šoja i pravoslavaca ne samo opstale već su se u i narodi sačuvani su tokom višestoljetne
smatra da su te vrijednosti ponašanje križa- nekim slučajevima razvijale i doživljavale turske vladavine kao očigledan i nepore-
ra prema pravoslavnim Bizantijcima? Ili se procvat pod otomanskom upravom? Ako civ dokaz tolerancije.
misli na lomače? Jesu li ugrožene evropske su – kako danas tvrde nacionalni mitovi Zlonamjernosti i neobjektivnosti pi-
vrijednosti bile Bartolomejske noći i slični – Otomani proveli pet stotina godina po- sanja o Osmanlijama neizbježno proizvo-
pokolji? Možda se misli na pravilo nasta- mno iskorjenjujući sve tragove kršćanstva, de laž. U nastupima je iskrenosti Dobrica
lo nakon Augsburškog sporazuma – “čija kako to da je tako veličanstveno drevno Ćosić priznao: “Mi Srbi lažemo da bismo
zemlja, toga i vjera”? Ako se misli na ove naslijeđe katoličkog i pravoslavnog hri- obmanuli sebe, da utešimo drugog; lažemo
vrijednosti, onda su ih Osmanlije zacije- šćanstva – rukopisi, likovna umjetnost, iz samilosti, da nas nije strah, da ohrabri-
lo ugrozile jer su donijeli toleranciju koja arhitektura – tako dobro očuvano tokom mo, da sakrijemo svoju i tuđu bedu, laže-
je drugima davala slobodu vjeroispovije- osmanske uprave? Ako je islam u suštini mo zbog poštenja. Lažemo zbog slobode.
sti, bogomolje, svećenike, škole, određenu vjera zasnovana na prisilnoj konverzaciji Laž je vid našeg patriotizma i potvrda naše
pravosudnu autonomiju, poduku, pravo na i progonima, kako to da su pravoslavno urođene inteligencije. Lažemo stvaralački,
samoidentifikaciju, jezik, pismo, kulturu, i katoličko stanovništvo ne samo uspjeli maštovito, inventivno.”
običaje. Ovo je bilo spasonosno za pravo- da se održe tokom pet stoljeća otomanske Ovo laganje svakako proizvodi reakci-
slavce koji bi bez Osmanlija bili izloženi uprave već su se i namnožili?” Prije ili ka- ju kod onog o kome se laže. Na Balkanu
stalnim pritiscima za mijenjanje vjere. snije, intelektualci poput Nikolaidisa sebi su to svakako lokalni muslimani, označa-
i drugima postavit će pitanje koje se tako vani čak i danas kao “Turci”. Zbog ovog
UPORNO PONAVLJANA LAŽ, očigledno nameće: “Ali šta je to u odnosu “stvaralačkog, maštovitog i inventivnog”
IPAK, SAMO JE LAŽ na onih 415 godina, koliko je trebalo Srbi- laganja usmjerenog da se “uteši drugi”,
Da bi se utvrdila istina o “Turcima”, tj. ma da ustanu protiv Turaka? Jer toliko je intelektualni predstavnici muslimana, u
etničkim Turcima i drugim muslimanima prošlo od pada Kosova do Prvog srpskog ovom slučaju Bošnjaka, poput Ferida Mu-
koje su drugi identificirali s Turcima, pored ustanka. Jer ako je Srbima bilo toliko loše hića, morali su donositi ovakve zaključke:
prvoklasnih izvora, kao što su dokumen- pod Turcima, kako su nas učili u školi, “A lagali su nas Bošnjake mnogo. I lagali
ti, potrebni su naučni radovi relevantnih to govori vrlo loše o srpskom junaštvu?” su nas mnogi! I oni za koje smo znali da
autora, metodološki pristup. Za utvrđiva- Naravno da im je bilo puno bolje nego nas lažu i da nam ne misle dobro, i oni za
nje istine o Osmanlijama i njihovoj državi što se to prikazuje. Ova istina prikrivena koje nismo znali da nas lažu i da nam ne
potrebna je i osnovna logika za odgovore je usuglašenim djelovanjem historičara, misle dobro! Lagali su nas i oni koji nisu
na pitanja koja se nameću. Tako Michael književnika, umjetnika, predavača i drugih bili Bošnjaci, lagali su nas i Bošnjaci, lagali
A. Sells, rukovodilac Odjeljenja za religi- koji su stvorili stereotipe što su se duboko su i o drugima i o sebi, a najviše su lagali
ju na Koledžu Haverford u Pennsylvaniji, urezali u svijest naroda koji su stoljećima o nama, Bošnjacima!” n

60 18/8/2016 STAV