Page 64 - STAV 76 18.08.2016

DRUŠTVO

Knjiga Mehmeda Pargana
Piše: Alma ARNAUTOVIĆ
o 170 zanata
Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

rim zanatima Bosne i Hercego- SREDINOM
viđajući potrebu da ostavi pisani
trag o višestoljetnoj tradiciji i sta-
Uvine, od kojih su brojni u proce-
su odumiranja ili su već nestali, novinar
Mehmed Pargan krenuo je na desetogo- 19. STOLJEĆA
dišnje putovanje, tokom kojeg je domo-
vinu više puta prešao uzduž i poprijeko.
Rezultat je knjiga pod nazivom Tradicija
Bosne i Hercegovine – Zanati, koja, kaže IZVOZILA JE
on, služi kao “vremensko ogledalo u ko-
jem se ogleda povijest cijele ove zemlje,
prikazujući ono najbolje od svih, ali ne
metodologijom razdvajanja, nego zajed-
ničkom tradicijom”. BOSNA SVILU

NEPONOVLJIVOST BOSANSKE ŠARE
Autor opisuje 170 različitih zanata, a
knjiga je ilustrirana s 850 fotografija. Par- U AMERIKU
gan kaže da je tokom istraživanja došao
do zaključka da je tradicija zapravo snaž-
no integrativno tkivo jer se, naprimjer,
jednako pristupalo obradi metala ili dr-
veta, te da je u tome pogrešno istraživati
isključivo i zasebno tradiciju Bošnjaka,
Srba ili Hrvata s ovog područja.
“Istražujemo li povijest filigranskog ili
zlatarskog zanata, saznajemo da su najbolji
filigrani, kujundžije i zlatari svoje tehnike
obrade materijala sačuvali u manastirima
i samostanima, dok je u vrijeme Osman-
skog carstva Bosna bila pod utjecajem
Orijenta i Osmanlija. Dakle, susrećemo
se s utjecajima osmanskih, orijentalnih i
bizantijskih šara, zbog čega je bosanska
izrada jedinstvena i neponovljiva. Bosna
i Hercegovina konglomerat je kultura i
utjecaja istoka, zapada i susjednih zema-
lja, što nam daje jedinstven kulturni iden-
titet. Ovo je malen, ali živopisan i šaro-
lik prostor s mnoštvom različitosti koje
su zaokružile bosanski identitet stvaran
stoljećima, koji je danas svjesno, organi-
zirano i žestoko uzdrman zbog stvari iz
bliske prošlosti”, navodi Pargan, dodaju-
ći da umjetnost i zanatstvo nemaju gra-
nice nego se prelijevaju i povezuju ljude.
Drvorezbarstvo je, navodi on, svoju ovo što sada imamo u Bosni izraslo za- namještajem. Od tada, nekoliko godina
originalnost koju baštini preko stotinu pravo iz Hercegovine. Imamo, ja bih to uzastopno, bosanskohercegovački stolovi
godina uspjelo prilagoditi savremenom rekao, novi pokret u drvorezbarstvu, koji i stolice osvajaju prva mjesta u Kölnu, a
vremenu i potrebama, a radi se na tome upotrebom mašina pospješuje i ubrzava i Šveđani za njih izdvajaju i po pet-šest
da se ovaj zanat uvrsti na Listu nema- ručni rad, ali ne smije se sve prepustiti hiljada eura”, priča Pargan, podsjećajući
terijalne kulturne baštine UNESCO-a. mašinama. Bio je projekt u okviru kojeg da je bosansko drvo naročito kvalitetno
“Drvorezbarstvo, koje je zapravo kle- je Akademija likovnih umjetnosti iz Sa- te da je i čuveni Antonio Stradivari svo-
sanje drveta, nastalo je na tački između rajeva okupila tim dizajnera koji su se je violine izrađivao od bosanskog javora.
Bosne i Hercegovine, kada su uslijed mi- upoznali s rezbarenjem drveta te su ra- Znanja i vještine donošene su na ovo
gracija klesari kamena iz donje Herce- dili na proizvodnji modernog namješta- područje iz različitih zemalja, a prilago-
govine došli u Konjic. Ondje, međutim, ja s notom tradicije. Na sajmu namješta- dili su se potrebama stanovništva koje ih
nisu imali kamen, nego drvo, tako da je ja u Kölnu Evropa je poludjela za ovim je nastavilo baštiniti.

64 18/8/2016 STAV