Page 57 - STAV broj 394
P. 57

svaki dan. Bošnjaci su čekali da idu svo-
                                                                               jim kućama, u Bosnu. U kasarnama su već
                                                                               tri mjeseca. Ne mogu ni u grad izlaziti. U
                                                                               martu je postignut dogovor o razmjeni za-
                                                                               robljenika. Brodovima Kraljevske morna-
                                                                               rice su prebačeni iz Trsta u Kotor. Odatle
                                                                               su nastavili pješke do Trebinja, a onda vo-
                                                                               zom preko Mostara i Sarajeva do Doboja. U
                                                                               Doboju su sišli s voza i opet pješke, preko
                                                                               Gračanice i Srnica u Gradačac. Od kuće su
                                                                               bili odsutni punih sedam godina...

                                                                               ĐURUMLIJE NA GALICIJI
                                                                                  Sevdalinku Lomna Bosno, daleko odo-
                                                                               smo, u kojoj su stihovi “Hej, majke naše,
                                                                               ne nadajte nam se/Seje naše, ne kun’te se
                                                                               nama/Hej, vjerne ljube, vi se preudajte/ Nas
                                                                               će care tamo oženiti/hej, s crnom zemljom
                                                                               i zelenom travom” spjevali su Bošnjaci
                                                                               odlazeći da ratuju na Galiciji, barem tako
                                                                               tvrde neka od istraživanja čije je rezultate
           Hafiz Hivzo Škrijelj je predvodio pazarske
           đurumlije na Galiciji; vojnička džamija u                           svojevremeno objavio Avdo Huseinović.
           mjestu Harji na Galiciji                                               Huseinović je jedan od autora koji je pi-
                                                                               sao o takozvanim đurumlijama, dobrovolj-
            U martu dobije prekomandu u Lam-  i heljdu su vozili na front ruskim vojnici-  cima Bošnjacima iz Sandžaka, ali i iz Bosne
          berg, centar Galicije i važan pogranični   ma. Tako su proveli zimu. U proljeće 1917.   koji su odlazili na Galiciju. Većina njih je
          garnizon. Galicija je bila oblast na istoku   godine dođe do socijalnih nemira u ruskim   izginula. Sam pomen galicijskog fronta bi,
          Austro-Ugarske. U historiji je bila nezavi-  gradovima i u martu 1917. Rusija prihvati   danas, bez potenciranja udjela sandžačkih
          sna kneževina, pripadala je Poljskoj, Ru-  mir i izađe iz rata. Zarobljenici su se obra-  Bošnjaka bio nezamisliv, piše Huseinović.
          siji, Mađarskoj i sada je u sastavu K&K   dovali, rat je gotov, možda će ih pustiti ku-  Malo je ko mogao da primijeti da su Bošnjaci,
          monarhije. U Galiciji živi ukrajinsko i polj-  ćama, pa već su pet godina u vojsci. Rusi su   osim svoje naivnosti, sve izvjesnije, posta-
          sko stanovništvo. Ni jedni ni drugi ne vole   ih u koloni, opet pješke, vratili na granicu.   jali bagatelna topovska hrana angažirana za
          Mađare ni Austrijance. U Evropi su odnosi   U Lambergu su se ukrcali na voz za Pe-  amortiziranje i uštedu austrijskih gubitaka.
          između velikih sila loši i govori se kako ne   štu. Bili su umorni, mršavi, poderani i šut-  Zarobljene austrougarske vojnike, među
          miriše na dobro.                  ljivi. Skoro polovina ih je ostalo na poljima   kojima i značajan broj Bošnjaka, Rusi su
            I onda Austrija 28. jula objavi rat Sr-  Galicije i Ukrajine. Voz je polako kloparao   prebacili do Darnice u Kijevu, Odesu ili
          biji, a Rusija objavi rat Austriji. Njemačka   po mađarskoj ravnici, dim od lokomotive   Harkov. Pred kapitulaciju Rusije odvezli
          stane na stranu Austrije i odmah napadne   je ulazio u vagone i tjerao ih na kašljanje.   su ih dalje, prema centralnoj Aziji, gdje su
          Rusiju. Bh. Regimenta bude raspoređena   Možda nas u Pešti okrenu na jug prema   uslovi za boravak bili užasni. Kada je rat
          na granicu prema Ukrajini. Tokom ljeta i   Osijeku, govorili su vojnici između sebe.   završio, većina Bošnjaka se u tom trenutku
          jeseni vojnici su kopali tranšeje, utvrđivali   U Pešti su kompoziciju ostavili na spored-  zadesila na teritoriju današnjeg Uzbekista-
          se i pripremali za zimu. Pravih borbi nije   nom kolosijeku, na kraju stanice. Tu su ih   na i Tadžikistana.
          bilo do 1915. god. Vojnici su sjedili u tran-  ostavili četiri dana, bez hrane i vode, nisu   Zbog enormne udaljenosti, putovanja
          šejama, ložili vatru i čekali da zima prođe.   im ništa govorili gdje će dalje, niti šta se   nazad u Sandžak i Bosnu su znala trajati i
          U proljeće je ruska vojska napala velikim   dešava. Vodu su donosili s okolnih buna-  po nekoliko godina. Ova tema je bila tabu
          snagama, potisnula austrijske snage i za-  ra, a hranu su tražili po kućama u blizini.   na prostoru Bosne i Hercegovine, sve do
          uzela veliki dio Galicije. Poslije toga se   Mađari su škrti, rijetko su davali, mora-  početka posljednje Agresije, kada su na po-
          front umirio, a Austrijanci su pripremali   li su plaćati. Jeli su uglavnom crni raženi   vršinu počele izlaziti informacije o boravku
          kontraudar.                       hljeb pomazan bijelom svinjskom ili žutom   naših pradjedova u ruskom zarobljeništvu,
            Napad je počeo u proljeće 1916. i Rusi   guščijom mašću.           o tome kako su preživljavali poplave na Pia-
          su se morali povući uz velike gubitke. Boš-  Obavijestili su ih da su Italijani promi-  vi, teške situacije u Galiciji i na Karpatima.
          njaci nisu htjeli ratovati protiv slavenske   jenili stranu u ratu. Napustili su Austriju i   Priča o đurumlijama je omiljena tema i
          zemlje, moral je bio nizak. U jednom napa-  Njemačku i krajem aprila 1915. pristupili   danas u životu Sandžaklija. Prolazeći kroz
          du u dubinu ukrajinske teritorije bude op-  Engleskoj i Francuskoj. Napali su austrij-  Unđurovinu (Mađarsku), jedan je Bošnjak
          koljeno i zarobljeno mnogo vojnika iz Bh.   ske snage, dojučerašnje saveznike, u Tirolu   u izlogu radnje primijetio fotografiju ko-
          Regimente. I Salko je bio među njima. Ru-  i na Soči. Bh. kompozicija sada ide u Kla-  njanika u vojničkoj uniformi ispod koje
          ski Kozaci na konjima su ih gonili u koloni   genfurt, gdje će se obući i popuniti novim   je pisalo: Unbekannte Bosnische freiwilliger
          da pješače pet dana. Došli su u Hmeljnicki,   ljudstvom. Iako su umorni, moral je pora-  (Nepoznati bosanski dobrovoljac). Na njego-
          grad u zapadnoj Ukrajini. Rasporedili su   stao, mrzili su Italijane zbog izdaje. Krajem   vo uporno insistiranje kod vlasnika radnje,
          ih da rade po seoskim imanjima, salašima.   ljeta dolaze na italijanski front, ukopavaju   fotografiju je donio u Novi Pazar. Poslije
          Radili su na poljima pšenice i heljde, kosi-  se kod mjesta Caporetto i tu provedu zimu...   dugih i upornih nagađanja oko fotografi-
          li, skupljali sjeme, skupljali slamu, pa onda   Rat je završen u novembru 1918, a u de-  sane osobe, odgonetnuto je ime nepoznatog
          orali njive i sijali ozimu pšenicu.   cembru su formirane nove države u Evropi.   galicijskog ratnika. Zagonetni konjanik je bio
            Kada je došla zima, Salko i ostali su   Južni Slaveni su sada dobili svoju državu,   đurumlija Hivzo Škrijelj iz Novog Pazara,
          vozili pšenicu u mlinove, dobijeno brašno   Kraljevinu SHS. Nove vijesti su dolazile   snimljen negdje na bojištu.    n


                                                                                                    STAV 23/9/2022 57
   52   53   54   55   56   57   58   59   60   61   62