Page 59 - STAV broj 375

i pod stare dane priznanje jedne skupine
ljudi, koja znade cijeniti moje skromno
kulturno djelovanje i stini književni rad,
koji je potekao iz srca i namijenjen lju-
dima od srca. Do sada sam sve to sma-
trao običnom prigodnom rabotom, a od
sada ću se tijem ponositi, jer mi je Vaše
priznanje najbolji dokaz, da sam ‘nešto’
dobro učinio. I to će mi u mojoj teškoj
bolesti dati dovoljno energije, da ne klo-
nem duhom do zadnjeg časa. Vi ste me
razumili, a ja u Vama vidim onaj dio moga
naroda, u kome sam uvijek gledao našu
budućnost...”, uz odobrenje Mostarcima
da prirede najavljenu Spomenicu napisao
je Bašagić. Almasu, na kojoj je stajalo cijelo kućan-
Godišnjica je obilježena štampanjem stvo, dok je za sinove kazao da su nestaš-
Spomenice, u kojoj su radove o Bašagiću ni ne navodeći im imena. “Pa opet ja sve trebalo da potpiše da će 10 godina služiti
priložili Salih Baljić, Hamdija Kreševlja- to ravnodušno snosim i sudbini svojoj u Bosni i da neće biti član nijednog druš-
ković, Ahmed Muradbegović, Ata Nerćes junački prkosim”, u toj pjesmi napisanoj tva. Bašagić se srdačno zahvalio i rekao da
i Edhem Mulabdić, svečanom akademi- u Docu 26. 9. 1925. Bašagić iznosi detalje on svoje slobode nipošto prodati neće. U
jom, svečanim zabavama i utakmicama vlastite sudbine. Beču je živio životom o kakvom pjeva u
mjesnih sportskih društava. svojim pjesmama. Radove je objavljivao
Spomenica, rijetko korištena čak i u na- PONOS I SLOBODA u najboljim hrvatskim beletrističkim ča-
učnoj javnosti, sadrži vrlo važne i manje Nakon rodoslovlja porodice Bašagić, sopisima, a tekstove s historijskim tema-
nepoznate biografske podatke Safvet-be- Kreševljaković se u tekstu pozabavio i ma u vlastitoj nakladi. Nakon povratka u
ga Bašagića, kao i rijetko citirane Bašagi- Safvet-begovim biografskim podacima. Sarajevo odbio je ponude za posao kako
ćeve stihove. Tako će u proglasu javnosti Akcentirao je njegove probleme s mate- bi dovršio započetu Kratku uputu u proš-
organizatori navesti da je Bašagić imao matikom i činjenicu da je “ispit zrelosti lost Bosne i Hercegovine. Prema Kreševlja-
lagodnu i mučnu, borbenu i slavnu proš- (maturirao)” položio tek 1895, deset go- kovićevoj ocjeni, ta je knjiga uz Klaićevu
lost, da su Bašagićevi stihovi o buđenju dina od upisivanja u Gimnaziju, da je s historiju najstarijih vremena do pada Bo-
preporodne misli bili glavni pokretač ši- Josipom Frankom i ljubljanskim načel- sanskog Kraljevstva bila “temeljni kamen”
rih narodnih masa, u ono vrijeme kada se nikom Tavčarem izvijestio Starčevića o za bosansku prošlost od 1463. Bašagićeva
osnivaju brojna društva, kada se “udaraju polaganju kamena temeljca Starčeviće- studija nije bila po volji austrougarskim
temelji najvećim zamislima kulturnim i so- vom Domu. Prve pjesme, još prije ma- vlastima pa je po Kutscherovom nalogu
cijalnim”, kada se sav kulturni i društveni ture, prema Kreševljakoviću, napisao je postala nekom vrstom zabranjene knjige.
život bosanskohercegovačkih muslimana još 1890. i objavio ih u Prosvjeti, Viencu, Kreševljaković kaže da je obustavljena.
hrani njegovim pjesničkim produktima. Nadi. Već je tada štampao nekoliko oma- Pokretanjem Behara Bašagić je oko sebe
“Preporoditelj društvenog života na- njih studija iz područja domaće historije. okupio sve bosanskohercegovačke ljude od
šega, vjesnik novog modernog doba je naš Tokom studija u Beču (1895–1899) ener- pera. Dekretom Zemaljske vlade od 23. 5.
Mirza Safvet. I đače i zanatlija i marljivi gično je odbio potpisati izjavu o primanju 1900. postavljen je za profesora arapskog je-
muslimanski težak je osjetio toplinu i žar stipendije, jer je ugovorom koji mu je po- zika u sarajevskoj Gimnaziji, gdje je ostao
patriotske ljubavi svog pjesnika. U njego- nudio “Stipendienrefernta” profesor Jagić do kraja 1906. Dobio je otkaz, jer navod-
vim stihovima se odrazuje snaga, ljubav, no nije izvršio neki profesorski ispit, a za-
ponos slavne prošlosti, imena svijetlih “Safvetbeg bijaše svugdje pravo se bio zamjerio visokom činovniku
karaktera naše historije. Na slavi djedova Thallóczyju. Uz stalno pisanje, aktivno je
podstiče bosanskohercegovačke muslima- glavni i bi jedan od pokretača”, učestvovao u osnivanju muslimanskih dru-
ne na sklad i vrući rad u sadašnjosti. Pro- ističe Mulabdić. Prisjećajući štava, prije svega “Gajreta”, “Elkamera”,
buđuje u nama svijest da poslužimo jed- “Muslimanskog kluba”. Ova su društva
nom sebi: Mi smo mali, al’ u nama veliki se osnivanja “Gajreta”, kaže: osnovana njegovom inicijativom i svima
se ponos budi, što smo drugim narodima, “Lahko bilo moguće da ta je on bio prvi predsjednik. Nakon otpušta-
veliki je dali ljudi. Velik poput slave ota- nja iz službe, pokrenuo je političko glasilo
ca, gord kao naša prošlost podstiče nas na inicijativa ne uspije, ali je Ogledalo, koje je izlazilo samo tri mjeseca.
vlastiti rad, da budemo sami za sebe ve- Bašagić razvio bajrak smjelo Ovaj je list s osobitim interesiranjem pra-
liki. Nesalomiv kao ljuti kamen, ponosit tio ministar Burian i svaki uvodni članak
kao hercegovačke planine. I zato je naš, i nosio prvu odgovornost kao za njega se morao prevesti. Kad je Bašagić
jer je kao takav poslužio našem narodu”, sazivač i pokretač. Njegova zatražio dozvolu za izdavanje političkog
pored ostalog, navedeno je u javnom pro- lista, odmah je iza toga k njemu došao gi-
glasu obilježavanja navedenih godišnji- ličnost, njegovo ime imaju mnazijski direktor i nagovarao ga da preda
ca. U tugaljivoj pjesmi Sumorne melodije, čudnu moć privlačnosti, svako molbu i da će ponovo biti primljen u služ-
napisanoj tim povodom, Bašagić navodi bu, ali on je to odbio u dva navrata. Takve
udese vlastite sudbine, kako mu je supru- i ukoliko nije svjestan ideje, okolnosti iskoristio je da se 1908. i 1909.
ga završila u ludnici, a on ostao s četvero s povjerenjem pristupa ondje ponovo vrati u Beč, da proučava stare ru-
dječice, od kojih je poimenice spomenuo kopise. Tada je uradio i svoju disertaciju
trogodišnju Enisu, dvanaestogodišnju gdje je Safvet.” Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti.

STAV 13/5/2022 59