Page 60 - STAV broj 375

DRUŠTVO

Na osnovu nje je 20. 5. 1910. promoviran u produžio čak i u svoje doba”, ustvrdit će Bašagićeve duše, intimnost i iskrenost
doktora “ex lignius islamiticis”. Muradbegović. njegovog plama, prema Edhemu Mulab-
Umjesto da preuzme osnivanje kate- Analizirajući Bašagićevu patriotsku diću, privlačila je mnogobrojne prijatelje
dre za orijentalne jezike u Zagrebu, što određenost, Salih Baljić u Spomenici citi- da se okupe oko njega, ne samo u njego-
su mu vlasti nudile, Bašagić je 1910. pri- ra stihove kako “od časne smrti za dom vom domu nego i u životu uopće, još od
hvatio kandidaturu i izabran je za zastu- ništa slađe nije”, jer se, prema njemu, toj njegovih đačkih dana.
pnika, a potom i predsjednika Bosanskog patriotskoj niti, transponiranom iz pozna- “Safvetbeg bijaše svugdje glavni i bi
sabora. Do Prvog svjetskog rata u dvi- te izreke Abdulah-paše Travničanina Baš jedan od pokretača”, ističe Mulabdić.
je sesije bio je potpredsjednik, a u dvije verum, bir taš vermem, odlikuje cjelokupan Prisjećajući se osnivanja “Gajreta”, kaže:
predsjednik tog Sabora. Od 2. 9. 1919. do Bašagićev kulturni i naučni rad. “Mirza “Lahko bilo moguće da ta inicijativa ne
svoje smrtonosne bolesti radio je kao ku- Safvet je i po obitelji i po rodu plemić. Ali uspije, ali je Bašagić razvio bajrak smje-
stos Zemaljskog muzeja. Bašagić se dugo ne plemić kule i dvorca, kome se kmet i lo i nosio prvu odgovornost kao sazivač
vremena bavio mišlju da osnuje društvo raja klanja, nego plemić rodoljub, koji na- i pokretač. Njegova ličnost, njegovo ime
za prevođenje i izdavanje djela glasovitih rod ljubi, s njim živi i osjeća, otadžbinu imaju čudnu moć privlačnosti, svako i
Bošnjaka i Hercegovaca koji su pisali na iznad svega cijeni, za nju sve pregara, za ukoliko nije svjestan ideje, s povjerenjem
orijentalnim jezicima, osnivanje visokoš- njenu čast i njeno dobro stradava i život pristupa ondje gdje je Safvet. To se događa
kolskih ustanova i zavoda za proučava- žrtvuje”, navodi Baljić, ustvrdivši kako je još i u vrijeme kad sav naš element bija-
nje tih rukopisa itd. Sam se, koliko je to Bašagić jedini koji je minulih 30 godina še okupljen u borbu za našu vjersku au-
mogao, posvetio tom poslu. Kao rezultat budio novu svijest u pokoljenjima bosan- tonomiju, kada njegove vođe ne spadahu
tih napora jeste i prevod čuvenog djela skohercegovačkih muslimana, čiji je kraj- ni u kakvu drugu, makar čisto kulturnu
Nizamu-l-alem Hasana Kafije Pruščaka, nji cilj bilo buđenje ponosa i prosvjetljenje i prosvjetnu akciju.”
studija o Gazi Husrev-begu, itd. “Bašagić slobode. Naveo je stihove: “Kad bi zami- Prisjetio se i ajeta i hadisa o važnosti
je u svojim znanstvenim djelima pjesnik jenili sablju s perom, mejdan s učilištem, nauke i obrazovanja, koje je Bašagić citi-
jer, ma koje njegovo djelo pisano u prozi rao u svom govoru na osnivačkoj skupšti-
da čitamo, čini nam se da čitamo pjesmu. “Mirza Safvet je i po obitelji i ni “Gajreta”. Nakon što je “Gajret” u pet
Sve što se piše od srca, prima se srca”, za- godina rada ostvario zavidne rezultate,
ključuje Kreševljaković. po rodu plemić. Ali ne plemić predstavnici naroda što bijahu okupljeni
kule i dvorca, kome se kmet u borbi za vjersku autonomiju proglasile
SLAVENSKO-ISLAMSKI TIP KULTURE su Bašagića, dodaje Mulabdić, nedostoj-
Ličnost dr. Bašagića, prema mišljenju i raja klanja, nego plemić nim. U štampi su se tim povodom poja-
Ahmeda Muradbegovića, nema samo lo- rodoljub, koji narod ljubi, s vili brojni napisi njegovih oponenata da
kalno muslimansko značenje, jer se radi preuzmu “Gajret” u svoje ruke. To se i
o osobi opće jugoslavenske važnosti bu- njim živi i osjeća, otadžbinu desilo na Skupštini 5. jula 1907, a Bašagić
dući da reprezentira cijeli jedan kamen nijednom riječi nije pokazao negodova-
temeljac na kojem je sazdana naša narod- iznad svega cijeni, za nju nje, samo je konstatirao kako je to izraz
na, rasna, nacionalna duša. “Naša je na- sve pregara, za njenu čast i i manifestacija pobjede ideje “Gajreta”
rodna duša izgrađena pod ukrštavanjem i općenito prosvjete, napomenuvši pri
najoprečnijih, ali i najpotentnijih kultu- njeno dobro stradava i život tome kako je “Gajret” do tada bio žari-
ra: rimske, bizantisko-ruske, germanske žrtvuje”, navodi Baljić. šte čiste nenatrunjene islamske svijesti te
i islamske. Islamsko-slavenski tip, koji se kako gaji nadu da će ostati na toj visini.
razvio u Bosni u komponenti naše rasne mi bi opet velikani bili i vladali svojijem U svim svojim planovima, dalje navodi
duše, nije od manje važnosti. Šta više nje- ognjištem.” Za Bašagića kaže kako je prvi Mulabdić, Bašagić je bio posvećen omla-
govo je značenje time veće, jer se domi- Bošnjak koji je znao očuvati svoju indivi- dini. Citirao je njegove misli: Narod je
nirao svojim krajem kroz čitavih pet sto- dualnost, s kojim se završavala najvažnija srce zemlje, a mladež srce naroda. “Evla-
tina godina, kao suvereni gospodar, dok epoha kulturnog buđenja. duna ekbaduna”, rekao je Božiji Poslanik
su ostali bili pod superiotetom onih, koji (Naša mladež naša su pluća). Ta pluća
su unosili u njegovu psihu svoja kulturna VJERA ZDRAVOG RAZUMA I ČISTE narod treba da uzgaja prema vremenu u
uticanja. Bosanci su primili islam i nje- SAVJESTI kome ona živi, a H. Alija veli: Najbolje
govu kulturu, ali Bosanci su tu kulturu U prikazu književne ostavštine sredstvo da se mladež potakne na rad je
udesili prema svom rasnom slavenskom Safvet-bega Bašagića Ata Nerćes, pored udruživanje. Zato će, primjećuje Mulab-
raspoloženju i u njezinim okvirima izgra- ostalog, kaže da niko bolje ne poznaje dušu dić, Bašagićeva predavanja u Gimnaziji
dili svoju narodnu poeziju, narodnu kul- bosanskohercegovačkog čovjeka. Stoga biti prave akademije, gdje je bio više od-
turu u smislu moralnih i etičkih principa on svojim pjesmama uči i uzgaja narod u gajatelj nego nastavnik.
i svog ekonomskog i društvenog poretka. naprednom duhu i bodri na uzoran život. “Safvetbeg je jedna rijetka pojava po-
Ta nova slavensko-islamska kulturna jedi- Takav je i u svojoj pobožnosti. gotovo u našim čednim prilikama, u našoj
nica uzdigla se do tolike visine da je od- “On je dobar muslim, njegova je vjera skupini Muslimana Bosne i Hercegovi-
lučivala tadašnjim ogromnim islamskim u zdravu razumu i u čistoj savjesti. Izme- ne. Po srcu jedna savršena dobrota. Koja
imperijem, upravljala njegovom sudbi- đu njega i Gospodara nema posrednika. gotovo graniči sa dječijom naivnošću, u
nom i dala njegovoj kulturi vidnih i po- Nije vjernik puke formalnosti, nego duše svakom pogledu čelik karakter, aristokra-
stojanih stupova, koji su je držali na sebi i srca. Nježni su njegovi osjećaji u svim ta i džentlimen, u svojoj okolini društven
kroz nekoliko punih stoljeća. Eto, taj tip pobožnim pjesmama. Mirza Safet je pje- i raspoložen na oko do bezbrižnosti, ali
je iznio i obradio u svim fazama njegove snik borac. Čovjeku se borcu ne pristo- vazda spreman da plemenitu i naprednu
historijske veličine dr. Bašagić i kao liri- ji da se uzda u drugoga. On sebe cijeni, narodnu akciju”, zaključit će Mulabdić.
čar i kao dramatičar i kao historičar. On omjera svoju snagu i onda smjelo stupa Na kraju Spomenice objavljena je i bibli-
se, šta više, saživio s njim toliko da ga je u borbu za život”, piše Nerćes. Slatkoća ografija Bašagićevih radova. n

60 13/5/2022 STAV