Page 61 - STAV broj 375

O Goraždu, s ljubavlju

KADA ŠUM DRINE KOLA U ŽILAMA

JEDNAKO ŽIVOTVORNO KAO I KISIK

Bilo da se vraćaju u rodnu grudu povremeno, za vrijeme godišnjih odmora, ili da i dalje hode
zemljom bremenitom kostima svojih predaka, bosanski muslimani moraju se suočavati s pričama
iz prošlosti. Ova knjiga Hajrudina Somuna pokušaj je da se neke od priča “iz perfekta, iz vremena
udarničkih pruga, ‘pobjeda’ i ‘azotara’” preliju i postanu dio indirektnog iskustva mlađih generacija.
Uz već postojanu čitateljsku publiku, Goraždani iz prošlosti neminovno će pronaći put i do novih
zaintrigiranih bosanskih istočnjaka, vječite djece rijeke Drine.

Piše: Mubina MUFTIĆ Kako u “ovom”, tako i u borac NOP-a, revolucionar,
“onom” ratu, Samokovli- komunista i prije izbijanja
z petnaestogodišnjeg druženja s Goražda- jina “čarobna zelena boja” rata, Alija Hodžić zapam-
nima Veljkom Veljom Drocom, Lutvom miješala bi se s krvlju mu- ćen je i po tome što je us-
Hodžićem, Omerom Sijerčićem, Huse- slimana Istočne Bosne, pre- pio pobjeći ustašama 1941.
Iinom Batom Ahmovićem, Džemalom tvarajući ovu rajsku rijeku godine tako što je, slomivši
Čeljom i bratom Lutvom, s kojima je sjedio u tim paklenim godinama u jedan zub i ozlijedivši obje
Hajrudin Somun u Sarajevu sve do početka nevjernu presliku mitološ- ruke, prekinuo žicu kojom
pandemijskog lockdowna 2020. godine, nasta- ke rijeke Flegeton. Somun su ga vezali, te se krvavih
la je knjiga o rodnom kraju ovog bosanskog navodi svjedočenje svoje ruku spustio niz oluk zatvo-
novinara i diplomate, objavljena ove godine majke Munibe iz Drugog ra. Ranjen je u bici kod sela
pod naslovom Goraždani iz prošlog vremena u svjetskog rata, koje mu je Stomorine, zbog čega su mu
izdanju “Dobre knjige”. nevoljko prenijela, o tome morali amputirati nogu, i to
Premda nije isključivo namijenjena sa- kako su Fočaci – nakon bez anestezije. Skončao je
dašnjim i bivšim žiteljima goraždanskog kra- što su se četnici povukli iz u Jasenovcu 1943. godine,
ja, za očekivati je da će u njoj najviše uživati grada – capinima izvlačili kada su ga isprebijanog i
oni kojima šum Drine kola u žilama jedna- iz Drine smrznuta tijela, mrtvog gurnuli u Unu, koja
ko životvorno kao i kisik. Koliko Drina, kao “ispreturana u plićaku kao je, jednako kao i Drina na
odrednica tog podneblja, definira Goraždane, polomljeno drveće kad ga voda izbaci poslije istoku, indiferentno nosila leševe ka Savi.
najbolje donosi na poleđini ove knjige izdvo- velikih kiša” (133), da ih pokopaju uz džamiju. Posljednje stranice knjige posvećene su
jen citat Isaka Samokovlije, čije ime danas Od onih koji su pisali o Genocidu nad svjedočenjima “djevojčica s ratne fotografije”
nosi goraždanski Dom zdravlja: “Drina je muslimanima iz tog rata bio je i Vladimir o jezivim stradanjima civila i grozničavim
za mene jedno od najdubljih doživljaja. [...] Dedijer i Antun Miletić i tu knjigu posebno naporima da se preživi u opkoljenom Go-
Ispunila mi je cijeli život vedrinom, čisto- spominje Hajrudin Somun po tome što je u raždu od 1992. do 1995. godine. Ta svjedo-
tom i nekom čudesnom snagom.” njoj njegova kćerka Lejla pronašla preko pe- čenja zapisao je njihov profesor Hajrudin
Uz istaknute prirodne pojavnosti Slaveni deset predaka s očeve strane koji su stradali Čaušević (koji danas živi u Švedskoj), te je
su vezali posebne običaje i obrede, a na Dri- od noža sljedbenika četničke ideologije. Da- 2011. štampano prvo i do sada jedino izda-
nu se išlo zbog molitve za kišu, kako je to u nas je tek nešto više od desetak primjeraka nje knjige pod naslovom Djevojčice sa ratne
svoje vrijeme zapisao Samokovlija, što Haj- knjige Genocid nad Muslimanima, 1941-1945. fotografije. Pitanje jedne od njih, Senade
rudin Somun navodi već na samom počet- dostupno u nekim od naših javnih bibliote- Hurić, “šta smo im uradili?” ostaje za sa-
ku svoje knjige: “Kad bi ljeti potrajala suša, ka, a u online knjižarama biste je mogli ku- mog autora i za hiljade preživjelih Bošnjaka
žene i djeca bi u povorci krenuli i u Drinu piti tek za kune, dolare ili turske lire, ali ne u Bosni i Hercegovini i dijaspori mučno i
bacali kamenice, pa bi se ubrzo stvorili obla- i za konvertibilne marke, jer novih izdanja bez potpunog odgovora.
ci vodenih kapljica” (21). Prema slavenskoj ovog izuzetno vrijednog istraživanja nije bilo Bilo da se vraćaju u rodnu grudu povre-
mitologiji, Perun je otišao u nebeski svijet od 1990. godine. meno, za vrijeme godišnjih odmora, ili da
Prav, gdje je upoznao Dodolu (poznatu i pod Značajan dio knjige Goraždani iz prošlog i dalje hode zemljom bremenitom kostima
imenom Perunica ili Perperuna), kćerku boga vremena posvećen je miru između svjetskih svojih predaka, bosanski muslimani moraju
nebesa, s kojom se oženio, a Dodolu, kao bo- ratova i ličnostima i dešavanjima tokom i ne- se suočavati s pričama iz prošlosti. Ova knjiga
žicu kiše, nekada su na balkanskom prostoru tom nakon Drugog svjetskog rata, što je i za Hajrudina Somuna jeste pokušaj da se neke
zazivale djevojčice i djevojke u vrijeme suše. očekivati, s obzirom na to da su se Hajrudin od priča “iz perfekta, iz vremena udarničkih
Podsjećajući nas na to da smo ovisni o Somun i njegovi drugovi i sagovornici nakon pruga, ‘pobjeda’ i ‘azotara’” preliju i postanu
majci prirodi za život, taj naš paganski korijen osnovnog i srednjeg školovanja uglavnom dio indirektnog iskustva mlađih generacija.
u modernoj je historiji Goražda, pa i Bosne i uputili ka Zapadu, u veće gradove. Mnoge Uz već postojanu čitateljsku publiku, Goraž-
Hercegovine, dobio perverznu verziju u kojoj su zanimljive lične historije spomenute u dani iz prošlosti neminovno će pronaći put i
Drina nije spona s duhovnim svijetom nego ovim razgovorima, a među njima je i “narod- do novih zaintrigiranih bosanskih istočnja-
sa zvjerskim ponorima u ljudskim srcima. ni heroj bez medalje” Alija Hodžić. Hrabri ka, vječite djece rijeke Drine. n

STAV 13/5/2022 61