Page 20 - STAV broj 253

POLITIKA

Dvadeset pet godina od Dejtonskog mirovnog sporazuma

DEJTON NIJE ODUMRO

I DEGRADIRAO, TEK SE

POKAZALA NJEGOVA PRAVA

PRIVREMENA PRIRODA

Današnje generacije izložene su svakodnevno gruboj stvarnosti
života u dejtonskoj Bosni i Hercegovini, te su u tom smislu
dosta realističnije u svojim svjetonazorima i političkim ukusima.
Piše: Mustafa DRNIŠLIĆ
One su istovremeno i prve generacije Bošnjaka koje su
odrasle sa slobodama koje smatraju urođenim i neotuđivim

pravima i njima se one neće moći oduzeti na prevaru

ve godine navršava se 25 godi-
na od potpisivanja Dejtonskog
mirovnog sporazuma, kojim je
Ozaustavljena agresija na Bosnu i
Hercegovinu. Dvadeset pet godina, četvr-
tina stoljeća i frtalj jednog vijeka. To je do-
voljno vremena da bi se mogao donijeti neki
vrijednosni sud, da bi se moglo reći da li je
riječ o pozitivnom ili negativnom događaju.
Ipak, nemoguće je donositi generalne ocje-
ne, a bilo kakav sud validan je tek za našu
današnju perspektivu i vrijedi samo za mo-
ment u kojem živimo. Gotovo je sigurno da
se naša gledišta razlikuju od onih iz 2000.
godine, koja su opet drugačija od stavova
iz 2010. godine, a tek će vrijeme pokazati
kako će se na Dejtonski mirovni sporazum
gledati 2030. godine, ukoliko poživi do tada.
U suštini, jedina istinska i valjana ocjena
Dejtonskog mirovnog sporazuma jeste ona
koja će se donijeti tek kada on prestane važiti.
Stanje koje će nastupiti nakon toga i stanje
u kojem se bude nalazila Bosna i Hercego-
vina bit će jedina validna i trajna ocjena.
Sama hronologija možda bi mogla biti i
ključ za razumijevanje onoga što Dejton-
ski mirovni sporazum predstavlja. Ukoliko
postdejtonsku historiju Bosne i Hercego-
vine podijelimo ugrubo na tri zasebna pe-
rioda, možemo uočiti i krupne promjene u
percepciji Dejtona. Ovi periodi nisu jasno

20 9/1/2020 STAV