Page 84 - STAV broj 199-200

KULTURA

Piše: Medin Halilović, Stećci u Sandžaku
dopisnik “Stava” iz Novog Pazara

ekropola Hrta kod Prijepolja jedini koji se pojavljuju na stećcima u Bosni i Her-
je arheološki lokalitet sa stećcima cegovini i ostalim područjima, predočava
na području današnje regije San- arheolog i istraživač iz Sjenice Mustafa
Ndžak koji je UNESCO sredinom Baltić. Prema zaključku Baltića, stećci koji
jula 2016. godine uvrstio na Listu svjetske se nalaze u zapadnom području Sandžaka
baštine, kada je, kao zajedničko kulturno ne mogu se i neće zanemariti kao tema u
dobro, upisano 28 nekropola, od čega 20 historiografiji zbog činjenice da se radi o
u Bosni i Hercegovini, dvije u Hrvatskoj, istim spomenicima kakve je moguće sre-
i po tri u Srbiji i Crnoj Gori. sti u istočnoj Hercegovini.
“Stećci na području Sandžaka”, kao “Sve do pojave miješanja politike u
jedan od najpoznatijih brendova srednjo- nauku stećci nisu bili ‘tabu tema’ već se o
vjekovne države Bosne, još su neistraže- tome normalno govorilo i vodio se jedan
ni, za širu javnost i dalje su nepoznanica normalan kulturološki pojas koji je vezen
i zauzimaju malo prostora u historiogra- u današnjoj Bosni i Hercegovini, čak i do
fiji. Iznoseći mišljenje da proglašenjem Dalmacije i jedan dio ovdje. Pisalo se sve
stećaka za zajedničku kulturnu baštinu, do onog trenutka dok to nije bilo politič-
jedinstvenu u evropskoj kulturi i histori- ki nepodobno. Devedesetih godina pro-
ji, priča o stećcima nije i nikako ne može mijenili su ime pa su, odjednom, postali
biti završena, arheolog iz Sjenice Mustafa ‘kamene ploče’. Važno je da u zapadnom
Baltić predočio je za Stav podatak da u Sandžaku nikada nisu mogli promijeniti
sjevernom Sandžaku može biti oko 80 do terminologiju, primjer je za to nekropola
100 lokaliteta, a u južnom oko 60, s preko Hrta kod Prijepolja, kao i one na područ-
3.000 stećaka, te da taj broj nije konačan. ju Priboja i Pljevalja. U istočnom dijelu,
U Sandžaku pouzdano imamo stećke kako je ta granica bila manje porozna i
u Priboju, Prijepolju, Sjenici, Novom Pa- kako je bio sve udaljeniji od centra, taj
zaru, Pljevljima i Bijelom Polju. Samo na utjecaj srednjovjekovne bosanske kulture
teritoriji Priboja, prema utvrđenim poda- slabio je, tako su ti nadgrobni spomenici
cima istraživača iz ove oblasti, postoji sa- sve manje ličili na stećak, ali i dalje iteka-
čuvan 721 stećak. Prema Planu upravljanja ko liče, manje su obrađeni, šljemenici na
za nekropole sa stećcima iz 2013. godine, taj način nisu umjetnički ukrašeni, nema-
Republičkog zavoda za zaštitu spomeni- ju možda te motive stećaka, ali se u malo
ka kulture iz Beograda, u Republici Srbiji monumentalnijem obliku ti motivı mogu
nazivi mramorje i grčko groblje veoma često nazirati. Ne možete reći da nema. Otvore-
označavaju mjesto gdje se nalazi staro gro- no se može reći da su stećci. Negdje mo-
blje uopće, a posebno na teritoriji zapadne žete reći da su ti nadgrobni spomenici iz
Srbije česti su nazivi za srednjovjekovna 9. stoljeća, a negdje su najčešće iz 12, 13.
groblja na kojima su nadgrobna obilježja i 14. stoljeće, kada je i najveći utjecaj bo-
stećci. Naziv mramorje, mramorovi ili mra- sanske države i bosanske kulture na ovom
mornjača na teritoriji zapadne Srbije zabi- prostoru”, smatra on.
lježeni su dvadeset sedam puta, i ovaj naziv Baltić ukazuje da po pitanju stećaka u
preovladava u okolini Bajine Bašte, Lozni- Sandžaku, pogotovo istočnom dijelu, tre-
ce i Krupnja. Naziv grčko groblje obilježa- ba biti osjetljiv zbog toga što, kako ističe,
va dvadeset četiri lokaliteta sa stećcima, jedan se dio istraživača svojski potrudio oblicima. Nadgrobni spomenici danas ne
najčešće na teritoriji Priboja, Prijepolja, da izbriše tu pojavu, a drugi dio koji čine znače u odnosu na ono što su tada značili.
Sjenice i Novog Pazara. avanturisti i romantičari potrudili su se Mogli su biti moda, prevashodno su se pri-
U arheološkoj karti Novog Pazara, Sje- da ovu temu previše romantiziraju, te ono padnici Crkve bosanske sahranjivali pod
nice i Tutina, projekta podržanog od stra- i što jeste ne može da se tvrdi zbog toga stećcima, ali ono što je šire i važnije jeste
ne Ministarstva kulture Republike Srbije, što je kompromitirano na nekim drugim da su se i ostali koristili. Taj simbol vezan
publiciranog 2014. godine od strane mu- mjestima. Prema njegovim riječima, po- je za bosansku srednjovjekovnu državu.
zeja “Ras” u Novom Pazaru, čiji je autor java stećaka na ovom području može se Bošnjaci, kao muslimani danas, odatle
Dragica Premović-Aleksić, navodi se da se povezati s utjecajem države Bosne, koja vuku predislamske korijene i autohtonost
“na prvi pogled može vidjeti da je na po- je u 14. stoljeću bila najmoćnija zemlja na i samobitnost na ovom prostoru”, konsta-
dručju grada Novog Pazara evidentirano Balkanu te imala i najveći utjecaj. tira arheolog iz Sjenice.
651, Tutina 415 i Sjenice 460 lokaliteta”. “Kao što se danas moda i kultura šire U južnom dijelu regije Sandžak, koji
Ti lokaliteti (groblja, molitveni i drugi kroz politički utjecaj, tako se i u to vrije- danas pripada Crnoj Gori, imamo potpu-
objekti) najčešće su označeni kao grčko me širio ideološki, kulturološki i svaki no iste stećke kakve nalazimo i u Bosni.
groblje, latinsko ili rimsko groblje, crkvište ili drugi utjecaj. Taj kulturni element uspio Za stećke i Crnu Goru nailazi se na priču
crkvine, svetilište. je da se svuda proširi i stećci postoje na po kojoj je Narodni muzej Crne Gore još
U nekropoli stećaka u mjestu Ursule ovom prostoru. Visoki stil imate najviše 2012. godine pokrao stećke s područja Plje-
kod Sjenice postoje primjerci “kamenih u zapadnom dijelu Sandžaka, imamo pri- valja i izložio ih u dvorištu Biljarde na Ce-
spavača” s istim onim astralnim motivima mjera i ovdje gdje se miješaju i s drugim tinju, nastojeći ih prikazati kao crnogorsku

84 27/12/2018 STAV