Page 87 - STAV broj 199-200

MUSTAFA BALTIĆ, ARHEOLOG-ISTRAŽIVAČ IZ SJENICE (URSULE),

ZA “STAV” IZNOSI TVRDNJE I TEZE

– U sjevernom Sandžaku može biti oko 80 do 100 lokaliteta, a u
južnom oko 60, s preko 3.000 stećaka, ali, naravno, broj nije ko-
načan. U istočnom dijelu Sandžaka tu su lokaliteti Bijele Vode, Ur-
sule, Sugubine, Vrhsjenice, Divci, Muhovo, Buče, Poljice, Janča...;
– U Sandžaku pouzdano imamo stećke u Priboju, Prijepolju, Sjeni-
ci, Novom Pazaru, Pljevljima i Bijelom Polju. U zapadnim dijelovima,
kao u Prijepolju (posebno lokalitet Hrta) i Priboju, imamo svojevrsni
visoki umjetnički stil, dok su u istočnijim dijelovima rustičnije i jed-
nostavnije varijante, ali se svakako radi o stećcima. Činjenica da se
nalaze dalje od izvora utječe i na slabiju umjetničku obradu stećka;
– Stećci predstavljaju direktni izvor bošnjačke duhovnosti, oni su
naš biljeg, pečat našeg postojanja i autohtonosti na Balkanu i, figu-
rativno rečeno, naša su tapija na zemlju u kojoj živimo. To, naravno,
s druge strane ne znači da isključivo mi polažemo prava na njih, isto
onako kako i mi u nekom smislu osjećamo svojim one spomenike
koji postoje na prostoru na kom živimo, iako se ne identificiramo s
njima. Upravo je taj moment samoidentifikacije previše snažno ve-
zan za stećke, smatram da je nakon ljiljana stećak naš najjači sim-
bol identificiranja i povezivanja s onom zemljom koja je gnijezdo iz
kog smo se rasuli po svijetu. Naravno, u međuvremenu su se po- stećci predstavljaju kulturno naslijeđe više država, uvijek morate
javili novi simboli koji nas čvrsto vezuju za prostor, ali i neki drugi imati u vidu da je u drugačijim vremenskim okolnostima, u vremenu
historijski kontekst, ali najstariji s kojim nemamo problem direktnog KADA SE STEĆAK STVARAO I VRHUNAC U UMJETNIČKOM,
povezivanja jeste stećak; KVALITATIVNOM, A I KVANTITATIVNOM SMISLU BIO NA VR-
– S druge strane, ono što se sa sigurnošću može reći jeste da je HUNCU, STEĆAK BIO PRODUKT SREDNJOVJEKOVNE DR-
stećak proizvod i jedan od najpoznatijih “brendova” srednjovjekovne ŽAVE BOSNE i da se odatle širio i na naše krajeve;
države Bosne. To je ono što se mora stalno imati na umu i što je pa- – Za prostor današnjeg sjevernog Sandžaka, pa i južnog, karak-
radigma. Dakle stećak = srednjovjekovna Bosna, to ne mora nužno teristični su pojedini lokaliteti, kako u zapadnom dijelu koji je pri-
značiti da se nije širio van granica spomenute nam drage domovi- padao bosanskoj državi, tako i u istočnom koji nije, u kojima se
ne, ali je tu dostigao vrhunac i samo je tu bio društveno prihvatljiv javljaju stećci koji su manje ili više isti ili jako slični s onima koje,
način sahranjivanja, samo je u njoj bio dominantan, a u skladu sa naprimjer, možemo vidjeti u Hercegovini. U proučavanju i nekom
širenjem vjerske posebnosti tadašnje Bosne van njenih granica, s daljem radu trebaju se izbjegavati dvije krajnosti: jedno je negi-
jačanjem bosanske države na Balkanu, tako i stećak kao moda u ranje postojanja samih stećaka u istočnom dijelu Sandžaka, a
sahranjivanju, s različitim varijantama, kreće da se širi po zapadnom drugo je romantiziranje vlastite prošlosti, pri čemu se nauka za-
Balkanu. Opet ponavljam, iako u kontekstu današnjeg vremena, u mjenjuje za daleko popularniju pseudonauku i time se čini nesa-
današnjim historijskim i geopolitičkim okvirima, kod UNESCO-a glediva šteta svojoj kulturi.

je karakteristika te crkve. Taj se utjecaj Pobrežje
proširio na čitavu kraljevinu i razvila se
čitava industrija, tako da su postojali ogro-
mni kamenolomi, majstori klesari koji is-
crtavaju motive. Svojim obimom, brojem
i mjestima na kojima se nalaze predstav-
ljaju teritorijalne markere”, naglašava on.
Za razliku iz perioda poslije 20. stolje-
ća, kada se u ruralnim područjima biraju
najgora mjesta, nekropole stećaka vidljive
su sa svih strana. Ovu tvrdnju, za primjer,
pored autentičnih Hrta, potkrepljuje loka-
cija nekropola stećaka u Priboju, Poblaćje
i Pobrežje koja je u vrijeme austrougar-
ske vlasti 1886. godine proglašena za spo-
menik od posebnog značaja, a Bošnjačko
nacionalno vijeće (BNV) uvrstilo ju je u
kulturnu baštinu Bošnjaka Sandžaka.
Također, primjer je neistražena nekro-
pola u selu Vrapče, općina Tutin, na par
kilometara od granice Srbije i Kosova, na
zaravnjenoj kosi nalazi se lokalitet na ko-
jem je bilo više kamenih ploča, uključu-
jući i sanduke od mermera.

STAV 27/12/2018 87