Page 88 - STAV broj 199-200

KULTURA

Poblaćje

NEKROPOLE KAŽU ČIJA JE ZEMLJA, U južnom dijelu regije
KO IMA TAPIJU
Sa stećaka nikada nisu poslate negativ- Sandžak, koji danas pripada
ne poruke. Raširena ruka kamenog spava- Crnoj Gori, imamo potpuno
ča-vojnika pozdravlja. Imamo obične mo- iste stećke kakve nalazimo
tive koji pjevaju o životu onoga koji tu leži.
To su bili ljudi koji su drugačije doživlja- i u Bosni. Za stećke i Crnu
vali život i smrt i nisu, kao mi danas, bili Goru nailazi se na priču
opterećeni. Pokušaji da se priđe ovoj pro-
blematici kompromitirani su devedesetih po kojoj je Narodni muzej
godina 20. stoljeća, kada se svaki pokušaj Crne Gore još 2012. godine
rada na ovoj temi osuđivao kao pseudošo- pokrao stećke s područja
vinistički ili pseudonacionalistički, što je
daleko od nauke. Sve to ne može da pro- Pljevalja i izložio ih u
mijeni da su stećci kulturno dobro nastalo dvorištu Biljarde na Cetinju,
i svoj vrhunac doživjelo u srednjovjekov- nastojeći ih prikazati kao
noj bosanskoj državi, a da su potomci te
kulture nastavili tu da žive i dan-danas, a crnogorsku kulturnu baštinu
promijenili imena i vjeru. Stoga su promi- koja tu stoji stoljećima
jenili i način ukopa mrtvih, što dokazuje
činjenica da se nišani nalaze pored stećaka.
To je, poručuje jedan od rijetkih sandžač- crkve ili, što je posebno karakteristično, u
kih arheologa i istraživača stećaka Baltić, franjevačke samostane.
u 20. stoljeću komprovitirano zbog one “Pravoslavna crkva se protiv bogumil-
“dokle idu čiji grobovi, dotle je zemlja”. samo religijom promijenili, a da nismo skog, babunskog jeresa borila, a stećci su
“Stećci su nesumnjivo svjetsko kul- nikakvih kulturnih tragova imali, svoju sve do devedesetih godina bili simbol, kako
turno naslijeđe, a Bošnjaci, kao direktni zemlju koja je imala svoje ime, ili da smo je tvrdila, ‘tog prokletog bogumilskog je-
baštinici srednjovjekovne Bosne, htio to došljaci i da ne pripadamo ovdje. I jedno resa’. Poslije devedesetih to više nije bilo
neko da prizna ili ne, njima se ponose”, i drugo išlo je u političke svrhe i nema u modi, politički nije bilo isplativo, nije
sasvim otvoreno govori Baltić. nikakve veze s realnošću i naukom i onim se uklapalo u tendenciju usvajanja i poli-
“Elita je uvijek znala svoje porijeklo, što može da nam pomogne. Mi smo samo tike koju je tada vodila ova država. Dok
ovaj drugi dio nije znao. Kroz školski si- jedan dio ovog mozaika balkanskog koji mi stalno prećutkujemo, neko drugi uzme
stem sve se pokušalo izbrisati, u cilju sr- niko ni najgorim ratovima nije mogao da i falsificira bez prestanka. Opasno je samo
bizacije i hrvatizacije Bošnjaka. Morali promijeni”, poručio je. da se kod nas ne pojavi neki romantičar-
su ukloniti grobove kako bi nas prikaza- ski nacionalizam koji će sve to zloupotri-
li da smo nešto drugo nego što smo sad. STEĆCI KAO SIMBOL jebiti. Jer, ako je nešto moje u etičkom i
Na kraju morate proglasiti jednu dina- BOGUMILSKOG JERESA kulturološkom smislu, to ne znači da u te-
stijom svojom, bez obzira što imate sve Baltić sa sigurnošću tvrdi da je svaka ritorijalnom smislu nije baština svih nas.
u toj državi (Bosni). Materijalnih trago- crkva, od prve do posljednje, koja se na- Kulturno naslijeđe koje ovdje postoji nije
va ima dovoljno, ali radilo se sistematski lazi na ili u blizini lokaliteta sa stećcima, samo ni vaše ni naše, ni njihovo, nego je
da se ta veza s našom srednjovjekovnom mlađa od svakog stećka. Kao osnovu za zajedničko”, ukazuje on i podvlači da se
prošlošću i našom sadašnjošću prekine tvrdnju iznosi činjenicu da pored srednjo- tokom komunističkog perioda prešutno
iz jednog prostog razloga: da se mi pri- vjekovnih manastira kao što su Sopoćani, reagiralo na srednji vijek i ovo područje.
kažemo ili kao ‘Srbi turskog zakona’ ili Mileševa ili drugih iz tog perioda stećaka Baltić zaključuje da je priča “stećci i
‘Turci srpskog jezika’, je l’ me razumijete? nema, kao što nema pravoslavnih crkava Sandžak” u Srbiji neozbiljna, terminolo-
Ili da smo mi neki narod koji je dio ne- da su iste starosti kao i nekropole steća- gija problematična, ali da se otvara golem
kog naroda koji je tu postojao, pa smo se ka. Postoje slučajevi prenošenja stećaka u prostor za šira istraživanja. n

88 27/12/2018 STAV