Page 78 - STAV broj 317

KULTURA

Od pisanja se ne može živjeti

KNJIŽEVNOST

I IZDAVAŠTVO

NALAZE SE NA

MARGININOJ

MARGINI

Nije riječ o nedostatku pisaca i dobrih knjiga, zapravo ih je
više nego ikad, ali su oni bez prave društvene podrške, bez
podrške medija, bez podrške svojih izdavača, bez podrške

strukovnih udruženja. Pisci koji i uspiju objaviti knjige ne
nalaze podršku čitalačkih krugova iako je danas blogerska
kultura čitanje digla na viši nivo, a preporuke šta čitati
dostupnije su nego ikad.

Piše: Almir ZALIHIĆ Šehić, Nikolaidis, Softić, Hasanović, Ku- autore i izdavače postavila je na margi-
jović, Cvijetić i mnogi drugi; Kad nji- ninu marginu književne scene, konku-
hova djela plijene pažnju u široj regiji, rentnosti i pažnje.
kad im se knjige tamo prodaju i čitaju, Većina bosanskohercegovačkih pi-
kad se tamo o njima i njihovim knji- saca odavno ne živi od svog pisanja.
ajemo li dovoljno javnog pro- gama piše, rade intervjui i TV prilozi? Oni su se, po svemu sudeći, pomirili s
stora bošnjačkim i bosansko- Dakle, nije riječ o nedostatku pisaca činjenicom da im to poslanje nije do-
hercegovačkim piscima, a po- i dobrih knjiga, zapravo ih je više nego voljno za dostojanstveniji život i da uz
Dtom i piscima južnoslavenskog ikad, ali su oni bez prave društvene po- pisanje moraju imati neki drugi, a za-
govornog područja – pitanje je koje se drške, bez podrške medija, bez podrške pravo primarni, stabilniji izvor prihoda.
godinama nameće. svojih izdavača, bez podrške strukov- Pa su tako neki zaposleni u školama, na
Odgovor je ne, nažalost. nih udruženja. Pisci koji i uspiju obja- fakultetu, neki se bave novinarstvom ili
Zašto smo došli u tu situaciju kada viti knjige ne nalaze podršku čitalačkih kojom drugom naplativom aktivnošću,
su, recimo, na našem jeziku pisali jedan krugova iako je danas blogerska kultura tj. nečim što nije pisanje književnih
Bašeskija, jedan Ćatić, jedan Čolaković, čitanje digla na viši nivo, a preporuke djela. Jer, osim nevelikog broja solid-
jedan Kranjčević, jedan Dizdar, jedan šta čitati dostupnije su nego ikad. No, no prodavanih (i produktivnih) bh. pi-
Sijarić, jedan Selimović, jedan Sušić, kao da je blogerska nepisana politika saca, većina svoju egzistenciju rješava
Hromadžić, Ćopić, Džumhur, Idrizo- sklonija promoviranju hiperprodukcije negdje drugdje. Ovo “solidno proda-
vić, Isaković, Kulenović, i Skender i stranih autora, trivijalne književnosti i vani” treba posebno istaknuti jer biti
Tvrtko, Ibrišimović, Džamonja i mnogi jeftinih izdanja koja su odslužila svoje među najčitanijima nužno ne znači
drugi; Kad još uvijek pišu i Horozović, u zemljama okruženja, a koja, umjesto imati i znatnije finansijske koristi. Ti-
i Karahasan, i Sidran, Mahmutefendić, i da završe na rezanju kao remitenda, vol- raži godinama drastično padaju, a kod
Kemal i Sead, i Topčić, Stojić, Jergović, šebno popunjavaju rafove naših tržnih nas nema tantijema obračunatih za po-
Brka, Ovčina, Šarenkapić, Ibrahimović, centara i trafika. Ta vrsta prakse domaće suđena djela u bibliotekama, a i da ih

78 2/4/2021 STAV