Page 79 - STAV broj 144
P. 79
Hrvati su pridobijanje Bošnjaka u
zajednički blok okarakterizirali kao
sredstvo koje će im donijeti dominantnu
ulogu u Saboru. Koliko je Hrvatima
bilo važno da u Saboru za saveznike
imaju bošnjačke političare, govori i
izjava predsjednika Hrvatske narodne
zajednice dr. Joze Sunarića: “Skršili
smo Srbe”
podnio je Ovo ujedinjenje nije bilo općeprihvaće-
ostavku na no. Dr. Halid Hrasnica, kao predsjednik
mjesto pred- Muslimanske samostalne stranke, bio je
sjednika protiv ujedinjenja ovih dviju političkih
Kluba mu- opcija. On je bio kategoričan da nikome
slimanskih ne treba nametati hrvatske ideje, a bio je i
poslanika. Iz zagovornik ideje da Bošnjaci (tada Musli-
Musliman- mani) trebaju biti zaseban politički faktor.
ske narodne U jednoj od tačaka svog programa
organizacije, poslije potpisivanja “pakta” Ujedinjena muslimanska organizacija
za autonomiju Bosne i Hercegovine, ali s Hrvatima, istupili su i Vasvibeg Biščević ističe da čvrsto svoji iza ideje o autono-
u hrvatskoj državi u okviru Habsburške i Salihaga Kučukalić. miji i da je za njih autonomija Bosne i
monarhije. Derviš-beg Miralem u ime Miralem je tvrdio da su Mađari po- Hercegovine jedino prihvatljiva. Hrva-
Kluba muslimanskih poslanika odgo- magali autonomni pokret Bošnjaka, te ti, koji su se zalagali za ujedinjenje dviju
vorio je da Bošnjaci neće skrštenih ruku je ovo istakao kao glavni razlog za svoje najvećih bošnjačkih političkih stranaka,
podnositi ovakve napade, kojih je bilo i istupanje iz stranke. Bošnjaci su tokom bili su razočarani ishodom jer program o
prije. Reagirajući na Šarićevu izjavu, Mi- svoje borbe u prvi plan stavljali autono- autonomiji Bosne i Hercegovine, koji je i
ralem je poručio da Bošnjacima niko ne miju Bosne i Hercegovine, a potpisivanje ranije bio predmet rasprava, nije prevazi-
treba držati lekcije ko su, šta su i kojoj pakta značilo je odstupanje od te ideje i đen. Da stvar bude još gora po hrvatsku
narodnosti pripadaju. Derviš-beg Mira- priklanjanje ideji pripajanja Bosne i Her- politiku, ovaj program Ujedinjene musli-
lem objavio je i poruku Muslimanskog cegovine Hrvatskoj. Protiv pripajanja manske organizacije potpisali su i politi-
kluba koja je glasila: “Bosna Bosancima.” Hrvatskoj protestirali su članovi Musli- čari koji su odobravali saradnju s Hrvati-
manske narodne organizacije koji su bili ma. U novopokrenutom stranačkom listu
I Srpski klub bio je razočaran istupom protiv sklapanja ovakvog pakta. Hrvati Zeman mnogo je jasnije saopćeno staja-
biskupa Šarića, a njihov predstavnik Pero su pridobijanje Bošnjaka u zajednički lište ujedinjenje političke stranke: “Naš
Stokanović oštro je protestirao protiv ova- blok okarakterizirali kao sredstvo koje politički program isključuje i dualizam
kve hrvatske politike. Ipak, nakon neu- će im donijeti dominantnu ulogu u Sa- i trializam. Mi smo potpuno svjesni da
spjelih pregovora Srpskog i Muslimanskog boru. Koliko je Hrvatima bilo važno da Muslimani mogu zauzimati svoj današ-
poslaničkog kluba o agrarnim pitanjima, u Saboru za saveznike imaju bošnjačke nji položaj samo u autonomnoj Bosni.”
Srbi su razmatrali mogućnost približavanja političare, govori i izjava predsjednika Ovim proglasom u Zemanu stavljena
hrvatskoj politici, naravno, na štetu Boš- Hrvatske narodne zajednice dr. Joze Su- je tačka na složenu političku borbu, kao i
njaka. Na približavanje hrvatskih i srpskih narića: “Skršili smo Srbe.” nacionalno-stranačko grupiranje koje se
političara u Saboru utjecao je i “štrajk” u odvijalo zbog problema izazvanih disku-
Bosanskoj Krajini i Posavini tokom ljeta UTAKMICA IZMEĐU SRBA I HRVATA sijom o agrarnom zakonu. Svim ovim de-
1910. godine. Ovaj štrajk nije bio pozitivan šavanjima, suparništvima i savezništvima,
za one srpske i hrvatske političare koji su Shvatajući Bošnjake kao ključni faktor Bošnjaci su pokazali da su nezaobilazan
željeli izbjeći konflikt s Bošnjacima, ali i s u svom političkom uspjehu, Hrvati su se element u Saboru Bosne. Srbi i Hrvati
Vladom. Hrvatski i srpski političari koji zalagali za pripajanje dviju najjačih boš- značaj Bošnjaka shvatili su veoma rano, pa
nisu željeli dalje produbljivanje konflik- njačkih političkih opcija: Muslimanske je borba za njihovu naklonost bila veoma
ta u Saboru imali su više uspjeha, ali su narodne organizacije i Muslimanske sa- važna i za jedne i za druge. Srbi su podrža-
doživjeli poraz kada je riječ o međusob- mostalne stranke. Iza ovog se krila pret- vali autonomiju Bosne i Hercegovine jer su
noj saradnji jer se nisu mogli usaglasiti o postavka hrvatskih političara da će se smatrali da bi autonomnu Bosnu kasnije
neriješenom državno-pravnom položaju ujedinjenjem ovih dviju opcija smanjiti lakše bilo pripojiti Srbiji. Hrvati su tako-
Bosne i Hercegovine. Nakon što su pro- utjecaj onih Bošnjaka koji su bili protiv đer bili za autonomiju Bosne i Hercego-
pali pregovori između hrvatske i srpske ovog pakta, kao i da će unutar jedinstve- vine, ali u okviru Austro-Ugarske. Pitanje
strane, Srpski klub ponovo se okrenuo ne bošnjačke političke opcije zavladati državno-pravnog statusa, iako je bilo veo-
pokušaju ostvarivanja saradnje s Musli- prohrvatska većina. ma važno za Bošnjake, Srbe i Hrvate, nije
manskim klubom na rješavanju agrarnog u konačnici diktiralo međusobne odnose.
pitanja. Cilj Srpskog kluba bio je svakako Zvanični pregovori o ujedinjenju Bošnjaci su, uprkos svim dešavanjima i po-
da se osujeti stvaranje bošnjačko-hrvatske Muslimanske narodne organizacije i litičkim previranjima, ostali samostalni, ali
koalicije. Osnivanje koalicije Bošnjaka i Muslimanske samostalne stranke vođe- i otvoreni prema političkim dogovorima
Hrvata dovelo je do novih političkih po- ni su od marta 1911. godine, a završeni sa Srbima i Hrvatima. n
djela među bošnjačkim političarima. Zbog krajem augusta 1911. godine stvaranjem
stvaranja ove koalicije, Derviš-beg Miralem Ujedinjene muslimanske organizacije.
STAV 7/12/2017 79
