Page 74 - STAV broj 144

DRUŠTVO

Devedeset godina od rođenja

Nerkez Smailagić

evropejac s
islamskim srcem
“Njega, koji je živio i djelovao od tridesetih pa do devedesetih godina prošlog stoljeća, najčešće i
najkraće označuju natuknički kao sociologa i islamologa. Međutim, okvirno gledano, to je ujedno
i tačno i netačno. Zapravo, bio je on – prije svega – mnogo više od sociologa, jer je zadirao i
dublje i šire od same znanosti o društvu. Naime, on je, prije svega, polazio od pojedinca. Sebe je
samog nastojao uobličiti iznad svega kao prepoznatljivu ličnost, pa je u tome i uspijevao: sve od
gimnazijskih dana na Halilovcu pa do usijanog zagrebačkog asfalta u vrijeme zbrke i prepirke oko
‘ustava strepnje i nade’. Zapravo, on je uvijek i u svemu bivao najsličniji sebi samom”, naglašava
hrvatski leksikograf Tomislav Ladan, koji je jedan od rijetkih koji se imao priliku družiti s Nerkezom
Smailagićem u trima različitim gradovima – Banjoj Luci, Sarajevu i Zagrebu

Piše: Mirza ABAZ kulturno-političkom projektu “Hrvatsko njegovog rada od strane tadašnje vlasti,
proljeće” početkom sedamdesetih, čiji su Nerkez Smailagić umire 1985. godine u
Navršilo se devedeset godina od pripadnici tražili veća prava Hrvatske i Zagrebu, u 58. godini života. U Zagrebu
rođenja istaknutog bošnjačkog ostalih država unutar Jugoslavije, biva je ostao upamćen kao musliman koji je
književnika, publiciste, prevo- mu onemogućeno dalje obavljanje posla kroz svoje djelovanje zagovarao reorgani-
dioca, pravnika i političara Ner- univerzitetskog predavača. zaciju “Druge Jugoslavije”, pri čemu bi
keza Smailagića. Rođen je 16. novembra Hrvatska i ostale države unutar Federacije
1927. godine u Banjoj Luci, gdje završava UNOSIO JE NEŠTO NOVO dobile veći stepen autonomije.
osnovnu i srednju školu. Diplomirao je
na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sa- Iako se danas o Nerkezu Smailagi- O liku i sudbini Nerkeza Smailagića
rajevu, na kojem biva izabran za asistenta ću u javnosti gotovo i ne govori, njegovi pisao je znameniti hrvatski književnik,
na predmetu Historija političkih doktrina. prijevodi i autorska djela iz oblasti prava, filozof i političar Vlado Gotovac, koji je
Kod studenata je ostao upamćen kao vo- politike, filozofije, sociologije, kulture i kao politički prognanik bio osuđen na
ljeni predavač, a zanimljivo je da su stu- religije imaju ogromnu naučnu vrijed- četiri godine zatvora zbog uređivanja
denti i drugih fakulteta rado dolazili na nost. Ovaj ugledni intelektualac posebnu Hrvatskog tjednika, lista koji je promovi-
njegova predavanja. pažnju posvetio je obrađivanju tema koje rao proljećarske ideje, a za koji je i sam
su kao temeljnu odrednicu imale islam, Smailagić pisao.
Svoje znanje iz oblasti politologije koji za Smailagića nije samo vjerski već i
najvećim je dijelom usvojio na dvogodiš- kulturni identitet kojim se oblikuje sva- “Nerkez Smailagić nije gubio samo-
njem studijskom boravku u Francuskoj, kodnevica muslimana. Gotovo sve njego- pouzdanje ni u najvećim nedoumicama,
gdje je posebnu pažnju posvetio izuča- ve tekstove, bez obzira o kojem se nauč- uvjeren da se sudbina zbiva neminovno
vanju moderne političke misli na kojoj nom polju radi, povezuje islamska misao, tako da nam otvara oblasti rada za našu
se temeljila i njegova specijalizacija na a samo neka od njegovih kapitalnih dje- veličinu, za našu radost i za našu nesreću...
Visokoj školi za političke nauke u Pari- la jesu Politička vizija Dantea Alighierija, Znao je da Bog tragedijom dariva samo
zu. Doktorirao je na Pravnom fakultetu Historija političkih doktrina, Klasična kultura pravog čovjeka. Njegov fatalizam bio je
u Ljubljani. Nerkez Smailagić se 1962. islama, Leksikon islama, Uvod u Kur’an i živo jedinstvo bezbrižnosti i pouzdanosti,
godine seli u Hrvatsku i sve do 1973. dr. On je kroz svoja djela nastojao razbiti vjere i uživanja, tajanstva i nedužnosti.
godine predaje na Fakultetu političkih predrasude o islamu i narodima koji slove A u svemu je bilo uvijek neke diskretne
znanosti u Zagrebu, ali, zbog učešća u za nosioce islamske kulture. Neposredno nekonvencionalnosti, nekog pomalo pre-
nakon “Hrvatskog proljeća” i svojevrsne cioznog kaprica, ekstravagancije, neke
društvene marginalizacije i cenzuriranja diskretne namještenosti, igre... nečeg
nestvarnog, izmišljenog i lakog – i opet,

74 7/12/2017 STAV