Page 75 - STAV broj 144
P. 75
Hilmo Neimarlija, doktor
filozofskih nauka, opus
Nerkeza Smailagića dijeli
na tri dijela, i to na prvu,
srednju i treću fazu. Prof.
Neimarlija smatra da je u
svojim ranim tekstovima
Smailagić poprilično buntovan,
angažirani mladi istraživač
koji je revolucionarno
podređen tradiciji. U srednjoj
je fazi Smailagić dosta
smireniji naučnik koji se
posvetio konvencionalnom
prevoditeljskom i autorskom
radu, dok se u trećoj, ujedno
i posljednjoj fazi, prema
riječima prof. Neimarlije,
Nerkez Smailagić posvetio
velikim islamskim temama
opet hedonističkog. On je uvijek htio biti kako to dobri istraživači i rade, preko za- se mjesta opisuju i njihovi razgovori o je-
osobit, u sporu s banalnošću, odbijajući dnjih stranica časopisa, pišući prikaze, ziku. U toku tih razgovora Nerkez Sma-
prostaštvo. Izabrao je svoj lik i gradio ga ocjene i osvrte knjiga koje su bile aktu- ilagić nekoliko je puta spomenuo da na
uporno, nikad bez određene sjete, nikad elne, ali i tu se već prepoznaje nešto što svojim zagrebačkim predavanjima upotre-
bez nostalgične ironije. Bio je evropejac s će ga pratiti cijeli njegov naučni vijek. bljava “jezik kojim inače govori” te da je
islamskim srcem”, ističe Gotovac. Pisao je vrlo smiono, hrabro i jezikom i više puta zbog toga bio izložen kritikama
stilom koji je već tada odudarao od kli- pojedinih režimu naklonjenih studenata,
“Njega koji je živio i djelovao od tri- šeiziranog i sveprisutnog jezika tadaš- a nerijetko je nadređenim odgovarao “da
desetih pa do devedesetih godina prošlog njih i sadašnjih znanstvenika Bosne i jezik svoje matere neće mijenjati zbog po-
stoljeća najčešće i najkraće označuju natu- Hercegovine. (Kao napomena knjiga litičkih trenutaka na fakultetu”.
knički kao sociologa i islamologa. Među- o Danteu s preko 700 podložnih napo-
tim, okvirno gledano, to je ujedno i tačno mena nijednom se ne poziva na Marxa, BIO JE OŠTAR KRITIČAR SVAKOG
i netačno. Zapravo, bio je on – prije svega Engelsa ili Lenjina, što je bio standard OBLIKA OPSJEDNUTOSTI VLAŠĆU
– mnogo više od sociologa, jer je zadirao i svih autora iz društveno-humanističkih
dublje i šire od same znanosti o društvu. znanosti pedesetih godina XX vijeka.) U Historičar Dušan Bilandžić za vri-
Naime, on je, prije svega, polazio od po- svoje tekstove unosio je određenu svježi- jeme “Hrvatskog proljeća” bio je dekan
jedinca. Sebe je samog nastojao uobličiti nu kojom je knjizi privlačio čitaoca, ku- Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i
iznad svega kao prepoznatljivu ličnost, pa dio je metodološke nedostatke pojedinih ugledni član Komunističke partije Jugo-
je u tome i uspijevao: sve od gimnazijskih knjiga, unosio je nešto novo, interesantno slavije (KPJ). Iako je Nerkeza Smailagića
dana na Halilovcu pa do usijanog zagre- i, može se reći, nešto što pripada dijelu smatrao izuzetnim stručnjakom iz svoje
bačkog asfalta u vrijeme zbrke i prepirke nove osjećajnosti u nauci.” oblasti i iako su bili kolege, Bilandžiću
oko ‘ustava strepnje i nade’. Zapravo, on je bilo naređeno iz državnog vrha da ga
je uvijek i u svemu bivao najsličniji sebi Enes Čengić, književnik i publicist, isključi iz nastave i da mu se onemogući
samom”, naglašava hrvatski leksikograf autor je šestotomnih dnevničkih zapisa pristup studentima. “Za Nerkeza je bilo
Tomislav Ladan, koji je jedan od rijetkih S Krležom iz dana u dan, u kojima opisuje rečeno da ne može predavati, ne smije
koji se imao priliku družiti s Nerkezom svoje susrete s hrvatskim književnikom mu se dozvoliti kontakt sa studentima;
Smailagićem u trima različitim grado- Miroslavom Krležom. Na par mjesta u i nas dva onda raspravljamo kako da to
vima – Banjoj Luci, Sarajevu i Zagrebu. ovim zapisima opisuju se i srdačni susreti riješimo; a moram ga zadržati jer je ka-
Čengića, Krleže i Smailagića, u kojima je pacitet. Mi se dogovorimo da formiramo
Historičar dr. Salih Jalimam na ovaj jasno uočljivo međusobno duboko uvaža- jedan centar na fakultetu koji bi imao
način ocjenjuje znanstveni rad profesora vanje ova tri intelektualca, a na nekoliko projekte da prikuplja analize, ono što se
Nerkeza Smailagića: “U nauku je ušao suverenije i relevantno događa iz oblasti
teorije u cijelome svijetu. I onda je on
imenovan za direktora tog centra. Imao
je pod sobom biblioteku i ostale potrebne
stvari da bude direktor tog centra. Tako
sam ja nekako uspio, da tako kažem, tog
kapaciteta zadržati na Fakultetu. To nije
nikakva moja velika zasluga jer čovjek je
STAV 7/12/2017 75
