Page 76 - STAV broj 144
P. 76
DRUŠTVO
sam po sebi stvarno kapacitet, ali eto, je- Na par mjesta u ovim zapisima opisuju se i srdačni susreti
sam spriječio da ode s Fakulteta”, zapisao Čengića, Krleže i Smailagića, u kojima je jasno uočljivo
je o ovom Bilandžić. međusobno duboko uvažavanje ova tri intelektualca, a na
nekoliko se mjesta opisuju i njihovi razgovori o jeziku. U toku
Jozo Ivičević, historičar i pravnik te tih razgovora Nerkez Smailagić nekoliko je puta spomenuo
jedan od urednika Hrvatskog tjednika, piše da na svojim zagrebačkim predavanjima upotrebljava “jezik
kako je Nerkez Smailagić nakon udara na kojim inače govori” te da je više puta zbog toga bio izložen
“Hrvatsko proljeće” došao na indeks za- kritikama pojedinih režimu naklonjenih studenata, a nerijetko
branjenih ljudi u Jugoslaviji, izgubio je je nadređenim odgovarao “da jezik svoje matere neće mijenjati
status univerzitetskog predavača te je u zbog političkih trenutaka na fakultetu”
profesionalnoj izoliranosti ostao sve do
svoje smrti. On ističe da su za to prvobit- dosta smireniji naučnik koji se posvetio Nerkeza Smailagića vidi “kao intelek-
no krivi Smailagićevi programski tekstovi konvencionalnom prevoditeljskom i au- tualca i znanstvenika s marksističkim
Hrvatski ustav i Društvena potreba i duhovni torskom radu, dok se u trećoj, ujedno i backgroundom”, ali dodaje da je “oštar
identitet, objavljeni u Hrvatskom tjedniku, posljednjoj fazi, prema riječima prof. Ne- (je) kritičar svakog oblika opsjednuto-
u kojima on direktno promiče ideje in- imarlije, Nerkez Smailagić posvetio veli- sti vlašću, i to je na tragu ovih njegovih
dividualizma, a kritizira sve oblike gru- kim islamskim temama. teorijskih uvida u povijest političke mi-
bog kolektivizma na kojima se zasnivalo sli i doktrina; oštar je, dakle, kritičar, i
tadašnje jugoslavensko društvo. Bitno je Enes Karić, teolog i profesor na Fa- dosljedno tome, on je dosljedan svome
kazati kako ovi tekstovi nisu bili potpisani kultetu islamskih nauka u Sarajevu, o temeljnom nadahnuću, zagovornik je
te im je tek kasnije utvrđeno autorstvo. islamskom nauku Nerkeza Smailagića demokracije i njezinih vrijednosti, kao
piše: “Kad je posrijedi islam, Smailagić je osnova na kojima počinje svaki civilizi-
Hilmo Neimarlija, doktor filozof- svoj ‘Weltanschauung’ iskazao prije svega rani politički sustav”.
skih nauka, opus Nerkeza Smailagića odbijajući redukciju islama na suhoparnu Damir Grubiša hrvatski je pravnik
dijeli na tri dijela, i to na prvu, srednju vjeru koja je reducirana na mehaničko de- i politolog koji je dugo vremena proveo
i treću fazu. Prof. Neimarlija smatra da klamovanje kratke tablice njenih temelj- na poziciji predavača na Fakultetu po-
je u svojim ranim tekstovima Smailagić nih istina. Za Smailagića ‘islam nije samo
poprilično buntovan, angažirani mladi vjera, nego i stil života, kojim se oblikuje
istraživač koji je revolucionarno podre- egzistencija, svakidašnjost i ponašanje nje-
đen tradiciji. U srednjoj je fazi Smailagić govih pristaša. Ili drugim riječima, islam
nije samo teologijski, nego i kulturni si-
stem.’ Polazeći od ovog određenja islama, litičkih znanosti u Zagrebu. Kao vrsni
odnosno pomjerajući akcent na islam kao poznavalac historije tog fakulteta, često
živuću kulturu, Nerkez Smailagić je do- je isticao da je neposredno nakon dola-
šao do razumijevanja Kur’ana koji se ne ska u Zagreb Nerkez Smailagić pokrenuo
može razumijevati samo opetovanjem, če- mnoštvo pozitivnih procesa, a među nji-
sto mehaničkim, njegovih sureta i ajeta i ma se ističe uvođenje savremenog nači-
uz njih vezanih vjerskih stavova i pouka.” na izučavanja politologije na Fakultetu
političkih znanosti u Zagrebu. “Nerkez
“U tom sjajnom koloritu bosansko- Smailagić tom je poduhvatu dao jednu
hercegovačkih ideja i interpretativnih osobnu notu koja je vrlo značajna, a u to
smjerova značajno mjesto nesumnjivo pri- vrijeme su se za curiculum, za program
pada rahmetli Nerkezu Smailagiću. Ono studija politologije, borile tri struje. Prva,
po čemu će biti upamćen jeste njegova dogmatsko-marksistička, koja je htjela po-
znanstvena kulturna i vjerska tematiza- litičke znanosti svesti na ‘društveno-po-
cija islama. Kao izvanredan poznavalac litičke znanosti’, naravno utemeljene na
stanja religijskog fenomena u kršćanskoj Marksovom nauku i na teoriji i praksi
Evropi, gdje je religiji dugo vremena bila jugoslavenskog samoupravljanja. Druga
oduzeta njezina značajna društvena i kul- struja je bila izrazito filozofska koja je
turna uloga, s jedne, te odgovarajući na smatrala da političke znanosti treba ute-
svjesno ili predrasudno simplificirano meljiti na filozofiji, osobito onoj klasič-
prezentiranje islama, koje će posebno noj njemačkoj na koju se poziva Marks,
doći do izražaja od vremena koloniziranja jer je Marks preokrenuti Hegel s nogu na
muslimanskih zemalja, Nerkez Smailagić glavu ili s glave na noge, kako god želite.
će pristupiti plodotvornom, dinamičnom I ta struja je bila vrlo jaka, jer je većina
i sistematičnom prezentiranju ukupnog mladih asistenata dolazila s Filozofskog
duhovnog, intelektualnog, kulturnog i fakulteta i imali su taj, da tako kažem,
civilizacijskog iskustva koje je postigao dominantan pristup filozofskoj politici.
muslimanski duhovni i misleći genij”, Nerkez Smailagić je bio predstavnik tre-
zaključuje Adnan Silajdžić, redovni pro- će struje, što znači uvođenje politologije
fesor na predmetu Akaid i uporedne religije kao europske discipline u program”, za-
na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. vršava Grubiša. n
Josip Šentija, istaknuti hrvatski novi- Tekst je pripremljen na temelju radova
nar i leksikograf, političko opredjeljenje iz tematskog broja Časopisa za kulturu i
društvena pitanja “Behar”, broj 76-77,
Zagreb, 2006.
76 7/12/2017 STAV
